Potres mozga je traumatska ozljeda mozga koja se najčešće javlja kada je netko pogođen u glavu. Potresi se mogu dogoditi i zbog pada, fizičkog zlostavljanja, sudara vozila, bicikla ili pješaka te ozljeda uzrokovanih kontaktnim sportovima poput ragbija i nogometa. Iako su učinci potresa mozga obično privremeni, osobu sa sumnjom na potres mozga trebao bi pregledati zdravstveni djelatnik. Ponovljeni potresi mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja mozga, uključujući kroničnu traumatsku encefalopatiju (CTE). Iako se to može činiti zastrašujućom situacijom, većina ljudi s potresima mozga potpuno se oporavi u roku od nekoliko dana.
Koraci
1. dio od 3: Provjera postoje li neposredni znakovi
Korak 1. Utvrdite je li žrtva izgubila svijest
Neće svi koji dobiju potres mozga izgubiti svijest, ali neki ljudi to učine. Ovo je najočitiji znak da netko ima potres mozga. Ako je osoba izgubila svest nakon udarca u glavu, potražite hitnu medicinsku pomoć.
Korak 2. Pazite na nejasan ili nejasan govor
Postavite osobi nekoliko osnovnih pitanja, poput: "Kako se zoveš?" i "Znaš li gdje si?" Ako su njihovi odgovori odgođeni, nejasni, nemaju smisla ili ih je teško razumjeti, mogu imati potres mozga.
Korak 3. Saznajte je li žrtva zbunjena ili se ne sjeća što se dogodilo
Ako osoba nema prazan pogled, izgleda zbunjeno ili ne zna gdje se nalazi, to bi mogao biti znak ozljede mozga. Ako izgledaju omamljeno, ne sjećaju se što se dogodilo ili izgleda da imaju gubitak pamćenja, vjerojatno imaju potres mozga.
Korak 4. Pazite na mučninu ili povraćanje
Ako netko povraća, osobito opetovano, nakon udarca u glavu ili sudjelovanja u drugoj vrsti nesreće, to obično ukazuje na potres mozga. Ako nisu povraćali, pitajte ih osjećaju li mučninu ili imaju želudac, što može biti i znak potresa mozga.
Korak 5. Potražite poremećenu ravnotežu ili koordinaciju
Ljudi s potresima mozga često imaju problema s motorikom, poput nemogućnosti hodati ravno ili uhvatiti loptu. Ako osoba ima problema s tim stvarima ili ima odgođeno vrijeme reakcije, vjerojatno ima potres mozga.
Korak 6. Pitajte žrtvu ima li glavobolju, zamagljen vid ili osjeća vrtoglavicu
Glavobolja koja traje više od nekoliko minuta čest je znak potresa mozga. Zamagljen vid, "gledanje zvijezda" i/ili osjećaj vrtoglavice ili zamagljenosti također mogu ukazivati na potres mozga.
Korak 7. Pažljivo promatrajte osobu 3-4 sata
Ako sumnjate na potres mozga, osobu treba pažljivo pratiti sljedećih nekoliko sati. Simptomi potresa mozga često se mijenjaju tijekom vremena. Nije dobra ideja ostaviti ih na miru, u slučaju da im zatreba hitna medicinska pomoć. Ako je moguće, dogovorite da netko ostane s osobom barem nekoliko sati nakon incidenta i pratite njihovo ponašanje.
Dio 2 od 3: Praćenje dodatnih simptoma
Korak 1. Potražite simptome tijekom sljedećih nekoliko dana ili tjedana
Iako se neki simptomi potresa mozga pojavljuju odmah, neki se pojavljuju tek nekoliko dana ili tjedana nakon toga. Čak i ako se osoba nakon incidenta činila dobro, kasnije će možda početi pokazivati znakove potresa mozga.
- Žrtva može pokazivati znakove kao što su nejasan govor, zbunjenost, mučnina ili povraćanje, poremećena ravnoteža ili koordinacija, vrtoglavica, zamagljen vid ili glavobolja.
- Ovi simptomi mogu ukazivati na medicinske probleme osim potresa mozga, pa je važno da osobu pregleda liječnik.
Korak 2. Pratite promjene u raspoloženju i ponašanju tijekom sljedećih mjesec dana
Nagle promjene u ponašanju ili raspoloženju često ukazuju na potres mozga. Ako se čini da je osoba mrzovoljna, razdražljiva, ljuta, tužna ili na neki drugi način emocionalna, naizgled bez razloga, možda ima potres mozga. Ako osoba postane nasilna, odglumi se ili izgubi interes za svoje omiljene stvari ili aktivnosti, to također može ukazivati na potres mozga.
Korak 3. Utvrdite jesu li osjetljivi na svjetlo ili zvuk
Ljudi koji pate od potresa mozga često su osjetljiviji na jaka svjetla i glasne zvukove. Ako te stvari natjeraju osobu da se zgrči ili se žali na bol, ili ako ima zujanje u ušima, može imati potres mozga.
Korak 4. Prepoznajte promjene u načinu prehrane ili spavanja
Potražite ponašanje koje je u suprotnosti s njihovim uobičajenim obrascima ili navikama. Ako je osoba izgubila apetit ili jede mnogo više od normalnog, to bi mogao biti znak potresa mozga. Slično, ako osoba ima problema sa spavanjem ili spava previše, može imati potres mozga.
Korak 5. Saznajte ima li žrtva probleme s pamćenjem ili koncentracijom
Čak i ako se osobi nakon incidenta čini bistra, kasnije se mogu razviti problemi. Čini li se da nisu fokusirani, da se ne mogu koncentrirati ili imaju problema s pamćenjem stvari koje su se dogodile prije ili nakon incidenta, vjerojatno imaju potres mozga.
Korak 6. Pazite na pretjerani plač u djece
Ako je osoba za koju sumnjate da ima potres mozga dijete, utvrdite plače li više nego inače. Iako je većina simptoma potresa mozga ista kod djece i odraslih, djeca mogu pretjerano plakati jer ih boli, osjećaju se ili ne znaju izraziti što nije u redu.
3. dio od 3: Traženje liječničkog liječenja
Korak 1. Potražite hitnu medicinsku pomoć zbog napadaja, poteškoća s disanjem ili istjecanja tekućine iz ušiju
Ako žrtva ne reagira ili se probudi nakon gubitka svijesti, osjeća pogoršanje glavobolje, povraća više puta, krv ili tekućina curi iz ušiju i nosa, ima napadaj, otežano disanje ili nejasan govor, odmah ih odvedite u hitnu pomoć. Ovi simptomi mogu ukazivati na vrlo ozbiljnu ozljedu mozga.
Korak 2. U roku od 1-2 dana obavite liječničku procjenu za svakoga za koga se sumnja da ima potres mozga
Čak i ako hitna medicinska pomoć nije potrebna, sve ozljede glave treba procijeniti ovlašteni zdravstveni radnik. Ako sumnjate da je netko imao potres mozga, odvedite ga liječniku u roku od 2 dana od incidenta.
Korak 3. Odmah potražite liječničku pomoć ako se simptomi žrtve pogoršaju
Općenito, simptomi potresa mozga se s vremenom smanjuju. Ako se događa suprotno i osoba osjeća sve jače bolove, poput glavobolje i/ili povećanog umora, odmah potražite liječničku pomoć. Ovi znakovi mogu ukazivati na ozbiljnije ozljede.
Korak 4. Slijedite propisani plan liječenja
Obično se odmaranje u krevetu propisuje osobama s potresom mozga. To uključuje i fizički i psihički odmor, što znači da bi osoba trebala izbjegavati tjelesne aktivnosti (poput vježbanja), kao i naporne mentalne aktivnosti (poput igranja videoigara ili rješavanja križaljki). Odmarajte se onoliko dugo koliko vam liječnik preporuči i uvijek slijedite bilo koji drugi plan liječenja koji vam je propisao zdravstveni radnik.
Korak 5. Izbjegavajte vježbe i aktivnosti dok ih liječnik ne odobri
Ako je žrtva imala potres mozga tijekom bavljenja sportom, vježbanjem ili drugom fizičkom aktivnošću, uklonite je iz igre ili aktivnosti. Ne bi trebali nastaviti s aktivnošću dok ih liječnik ne ocijeni, osobito ako se radi o kontaktnom sportu u kojem bi ih mogli ponovno udariti.
Savjeti
- Manji udarci možda nisu potres mozga, a ozlijeđena osoba može adekvatno reagirati i nema pritužbi. Još uvijek je dobra mjera pažljivo pratiti hitne znakove, osobito povraćanje, usporen govor ili dezorijentiranost.
- Uvijek nadgledajte žrtvu dugo nakon ozljede kako biste bili sigurni da se ne pogoršava. Dopustite im da se odmore, ali ih svako malo probudite i postavite im pitanja.
- Vrijeme oporavka od potresa mozga može trajati od nekoliko sati do nekoliko tjedana. To se razlikuje za svaku osobu i pojedinačnu ozljedu.
Upozorenja
- Ozbiljna ozljeda glave može dovesti do kome ako se žrtvi ne liječi odmah.
- Ponovljena ozljeda mozga može dovesti do oticanja mozga, dugotrajnih invaliditeta ili smrti. Vjerojatnije je da ćete doživjeti ponovljeni potres mozga ako ne dopustite da mozak zacijeli nakon početnog potresa mozga.
- Teškoću ozljede glave može biti teško procijeniti, ali ako netko padne u nesvijest, nazovite hitnu pomoć. Moglo bi se isključiti moždano krvarenje i možda neće odmah pokazati simptome. Sporo krvarenje moglo bi utjecati na osobu danima nakon ozljede.
