Bojati se bolesti je težak strah. Možda imate napad panike zbog straha od bolesti ili ozbiljne bolesti. U ovom trenutku možete poduzeti mjere da se smirite. Pokušajte racionalizirati ono što osjećate i izbjegavajte spiralne misli. Dugoročno potražite rješenja. Razgovarajte s liječnikom i terapeutom o lijekovima i mehanizmima suočavanja. Procijenite svoje simptome i provjerite postoji li temeljni zdravstveni problem koji potiče napade panike.
Koraci
1. dio od 3: Suočavanje u trenutku
Korak 1. Pogledajte svoje strahove kao simptom napada panike
Ako imate napad panike, strahovi koje imate mogu vas svladati. Ako razmišljate o stvarima poput: "Povratit ću" ili "Imat ću srčani udar", ove vas misli mogu zaista izbaciti iz kolosijeka. Umjesto da te misli smatrate racionalnima, prepoznajte ih onakvima kakve jesu. Zamislite ih kao simptome napada panike, a ne kao prikaz stvarne stvarnosti.
- Preuzmite kontrolu nad svojim mislima dok prolaze. Na primjer, možete pomisliti u sebi: "Razboljet ću se. Onesvijestit ću se. Povratit ću." Kad te misli dođu, pomislite u sebi: "Imam napad panike. Bojim se da se ne razbolim zbog napada panike."
- Gledajući negativne misli kao simptom napada panike, bit ćete bolje opremljeni za njihovo odbacivanje. Nećete vjerovati što mislite, jer ćete prepoznati misli kao jedan od mnogih simptoma napada panike.
Korak 2. Uzemljite se
Kad vam misli izmiču kontroli, tražite načine da se podsjetite sadašnjeg trenutka. Ne želite da vas obuzmu misli o bolesti. Potražite sredstva da se vratite u sadašnjost.
- Tijekom napada panike možda ćete se osjećati kao da ništa nije stvarno. Možda ćete se osjećati maglovito ili sanjati.
- Potražite nešto opipljivo prema čemu možete posegnuti. Provucite prste kroz kosu. Uhvatite se za fizički predmet, poput torbice ili torbe. Stavite ruke na zid.
Korak 3. Izazovite svoje iracionalne misli
Kad se počnete brinuti da ćete se razboljeti, aktivno osporavajte te misli. Ne dopustite da strah od bolesti prevlada. Zaustavite se i preispitajte misli dok dolaze.
- Zapišite svoje misli na komad papira. To vam može pomoći da izbacite svoje misli s uma da biste ih objektivno sagledali. Zapišite sve čega se bojite u vezi s bolešću. Na primjer, "Mislim da ću imati srčani udar. Mislim da ću povraćati."
- Zatim pročitajte popis natrag u sebi. Koliko su te misli racionalne? Po svoj prilici, misli koje izazivaju paniku nisu utemeljene u stvarnosti. Vidjeti svoje strahove zapisane na papiru može vam pomoći da prepoznate njihovu iracionalnu prirodu.
Korak 4. Koristite pozitivan razgovor o sebi
Tehnike samo umirivanja mogu stvarno pomoći u ispadanju napada panike. Kad otkrijete da vam misli izmiču kontroli, zastanite i racionalno procijenite stvari. Dajte sebi pozitivne afirmacije kako biste spriječili osjećaj tjeskobe.
- Nemojte postati samokritični. Mnogi ljudi osjećaju sram zbog napada panike, pa su se zbog toga potukli. Pokušajte izbjeći ovu tendenciju.
- Umjesto toga, ponavljajte sebi pozitivne stvari. Na primjer, "Imaš napad panike, ali bit ćeš dobro. Nećeš se stvarno razboljeti. To je samo napad panike." Pokušajte pokazati sebi osnovnu ljubaznost kada doživite paniku.
Korak 5. Odvratite pažnju hladnim osjećajima
Nešto hladno pritisnuto na vašu kožu može odvratiti vašu pažnju od misli o bolesti. Ako imate kockice leda u blizini, držite jednu u ruci koliko god udobno možete. Prebacite kocku leda u drugu ruku. Ponovite po potrebi dok se ne počnete smirivati.
Ako nemate kockice leda, sve što je hladno može vam pomoći. Pokušajte provući ruke pod hladnom vodom ili staviti hladan napitak uz zglob
Korak 6. Koristite duboko disanje
Polagani, ravnomjerni udisaji mogu vam pomoći pri prizemljenju tijekom napada panike. Također mogu usporiti simptome poput ubrzanog rada srca, što možete zamijeniti za znakove bolesti. Kad vam misli počnu rasti u svezi s potencijalnom bolešću, nekoliko puta duboko udahnite.
- Jednu ruku stavite na prsa, a drugu na trbuh. Dišite na način koji usmjerava protok zraka u vaš trbuh. Ruka na trbuhu trebala bi se podignuti, dok ruka na prsima ostaje relativno mirna.
- Zadržite dah za broj 7 i izdahnite za broj 8. Zatim, ponavljajte oko 5 puta dok ne počnete osjećati mir.
- Pokušajte disati iz trbuha i steći kontrolu nad dijafragmom. To će potaknuti vaš parasimpatički živčani sustav i smiriti i opustiti tijelo.
Korak 7. Potaknite svoj um
Bilo bi dobro da učinite nešto kako biste potaknuli svoj um ako ne možete prestati razmišljati o bolesti. Prisilite svoj um da se usredotoči na nešto drugo kako bi ublažio simptome napada panike.
- Radite sve što možete. Ići u šetnju. Tuširati se. Operi zube. Svaka mala aktivnost može vam pomoći preusmjeriti misli na drugo mjesto.
- Vježbe vam mogu pomoći u podizanju raspoloženja. Možete pokušati trčati ili nekoliko puta skakati u dnevnoj sobi.
2. dio od 3: Traženje dugoročnih rješenja
Korak 1. Isprobajte kognitivno bihevioralnu terapiju
Kognitivna bihevioralna terapija (CBT) jedan je od najučinkovitijih oblika liječenja napada panike i paničnih poremećaja. CBT se usredotočuje na promjenu načina na koji razmišljate kako biste pristupili iracionalnim mislima na učinkovitiji način.
- Tijekom CBT -a, terapeuti će vas potaknuti da osporite iracionalne misli koje doživljavate svaki dan. Na primjer, terapeut vas može zamoliti da zastanete i razmislite kad počnete osjećati strah od bolesti. Možda će htjeti da se zapitate nešto poput: "Što je najgore što se može dogoditi ako povratim? Koliko je vjerojatno da ću upravo sada povraćati?"
- Počet ćete shvaćati da vaše misli nisu racionalne tijekom CBT -a. Na kraju ćete početi realnije sagledavati svoje strahove i moći ćete se učinkovitije nositi s iracionalnim mislima.
Korak 2. Pitajte liječnika ili psihijatra o lijekovima
Ponekad se lijekovi mogu učinkovito koristiti za liječenje paničnih poremećaja. Ako zbog straha od bolesti ponavljate napade panike, pitajte svog liječnika o lijekovima. Također možete pitati svog psihijatra ako ga trenutno posjećujete.
- Antidepresivi se mogu koristiti za liječenje napada panike, osobito ako su napadi panike uzrokovani temeljnim poremećajem mentalnog zdravlja koji se obično liječi antidepresivima. Iako mogu biti učinkoviti, obično je potrebno nekoliko tjedana da stupe na snagu. Ako sada patite od iscrpljujućih napada panike, možda će vam trebati nešto što brže djeluje.
- Tipično najučinkovitiji lijekovi su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) i inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI).
- Ako vam SSRI i SNRI ne odgovaraju ili nisu učinkoviti, benzodiazepini mogu biti korisni. Benzodiazepini su psihijatrijski lijek koji vrlo brzo djeluje na ublažavanje simptoma anksioznosti. Obično benzodiazepini djeluju unutar 30 minuta. Iako mogu brzo ublažiti simptome tijekom napada panike, mogu izazvati ovisnost. Budite oprezni pri uzimanju benzodiazepina ako ste u prošlosti imali zlouporabu tvari.
- Benzodiazepini kratkog djelovanja poput klonopina i lorazepama vjerojatnije će biti od pomoći, dok manje vole biti ovisni. Razgovarajte sa svojim liječnikom o svojim brigama zbog panike i tjeskobe za pomoć pri odabiru lijeka koji će vam najbolje djelovati.
- O novim lijekovima detaljno razgovarajte sa svojim liječnikom ili psihijatrom. Različiti lijekovi dolaze s različitim rizicima i nuspojavama, a ono što će vam djelovati uvelike ovisi o vašoj osobnoj povijesti bolesti i trenutnim simptomima.
Korak 3. Saznajte o prirodi panike
Ponekad vam jednostavno poznavanje panike može pomoći da se nosite s tim. Razumijevanje kako i zašto dolazi do napada panike može vam pomoći da vidite gdje su vaše misli iracionalne. O napadima panike i paničnim poremećajima možete pročitati na internetu ili drugdje.
- Ako vam je dijagnosticiran panični poremećaj, zamolite svog psihijatra ili terapeuta da vas uputi na odgovarajući materijal za čitanje. On ili ona mogu pružiti brošure, pokazati vam web stranice ili preporučiti knjige o napadima panike i paničnom poremećaju.
- Također možete pitati o grupama za podršku. Grupu za podršku možete pronaći osobno ili na internetu. Grupa za podršku može vam pomoći da naučite mehanizme suočavanja s drugima.
Korak 4. Izbjegavajte određene tvari
Duhan i kofein pogoršavaju tjeskobu. Treba izbjegavati pića s kofeinom, kavu i proizvode koji sadrže duhan. Također biste trebali provjeriti sve lijekove koje trenutno uzimate. Neki lijekovi sadrže stimulanse. Možete pitati svog liječnika o promjeni lijekova ili promjeni doze ako mislite da lijek uzrokuje napade panike.
Korak 5. Uključite se u opuštajuće aktivnosti
Joga, meditacija i progresivno opuštanje mišića mogu vas držati utemeljenim u sadašnjosti. Ovo će vas naučiti da izbjegnete da strah od razvoja bolesti izmakne kontroli.
- Možete potražiti pristupačne sate joge i meditacije u svom području. Ako vam časovi nisu u proračunu, pokušajte potražiti vođene rutine na internetu.
- Na internetu možete pronaći napredne tehnike opuštanja mišića. Ako idete kod terapeuta, on ili ona će vam možda moći pomoći s progresivnim opuštanjem mišića.
Dio 3 od 3: Rješavanje temeljnih problema
Korak 1. Posjetite liječnika kako biste isključili medicinska pitanja
Ponekad su napadi panike uzrokovani temeljnim medicinskim problemom. Ako se često bojite bolesti, vašu tjeskobu može uzrokovati nešto fizičko. Posjetite svog redovitog liječnika radi potpunog pregleda i objasnite mu da imate napade panike.
- Nizak šećer u krvi, hipotireoza i određeni srčani problemi mogu izazvati napade panike. Vaš liječnik može vam pomoći utvrditi koji su testovi potrebni na temelju vaše povijesti bolesti i svih simptoma koje imate.
- Ako ste nedavno prestali uzimati bilo koje lijekove, prestanak uzimanja lijekova može uzrokovati napade panike.
- Medicinska stanja povezana s vjerojatnosti napada panike uključuju astmu, koronarnu bolest, hipertenziju, čireve, cistitis i migrene.
Korak 2. Procijenite imate li simptome paničnog poremećaja
Panični poremećaj može biti uzrok čestih napada panike. Ako imate napade panike koji nisu povezani s fizičkim simptomima, provjerite imate li simptome paničnog poremećaja. Ako sumnjate da imate panični poremećaj, posjetite psihijatra radi procjene.
- Ako redovito imate napade panike, koji nisu povezani s bilo kojom vanjskom situacijom, to je znak paničnog poremećaja.
- Možda ćete se također osjećati pod stresom zbog doživljaja napadaja panike. Može doći do toga da ste nervozni zbog napuštanja doma.
- Možda ćete primijetiti promjene u ponašanju. Možete, na primjer, izbjegavati područja u kojima ste prethodno doživjeli napad panike.
Korak 3. Razmotrite mogućnost hipohondrije
Akutni strah od bolesti mogao bi biti povezan s psihijatrijskim poremećajem poznatim kao hipohondrija. Ovo je anksiozni poremećaj usredotočen na strah od bolesti i medicinskih problema. Razmislite patite li možda od hipohondrije.
- Možda ste opsjednuti zbog ozbiljne bolesti. Možda ćete male fizičke promjene tumačiti kao ozbiljnu bolest.
- Često možete tražiti liječničke pretrage. Možda ne vjerujete liječnikovom uvjeravanju u vaše zdravlje i često ćete odlaziti u hitnu ili u liječničku ordinaciju. S druge strane, možete izbjeći medicinsku skrb iz straha da vam ne dijagnosticira ozbiljnu bolest.
- Ako imate hipohondriju, možete pretražiti internet kako biste sami sebi postavili dijagnozu i brzo se uvjeriti da ste ozbiljno bolesni. Također možete provjeriti svoje tijelo ima li znakova bolesti ili promjena.
- Razgovarajte sa psihijatrom ako mislite da imate hipohondriju. Psihijatar vas može dijagnosticirati, ponuditi odgovarajuće lijekove i uputiti vas na terapeuta.
- Drugi važan način liječenja hipohondrije je razvoj dobrog odnosa liječnik-pacijent te redoviti pregledi i pregledi liječnika.
Korak 4. Zatražite procjenu od psihijatra
Samo kvalificirani liječnik ili psihijatar može vam postaviti dijagnozu paničnog poremećaja, hipohondrije ili nekog drugog mentalnog problema. Trebate se dogovoriti s liječnikom ili psihijatrom ako mislite da imate hipohondriju.
- Ako već niste imali fizički pregled, možda će biti potreban pregled i analiza krvi.
- Također možete govoriti o simptomima koje osjećate. Liječnik ili terapeut postavit će vam mnogo pitanja kako biste najbolje utvrdili dijagnozu.
- Možda ćete također morati ispuniti upitnik za samoocjenjivanje.
Video - Korištenjem ove usluge neki se podaci mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Zatražite podršku od člana obitelji ili prijatelja. Bolje je imati neke ljude na svojoj strani kada imate napad panike.
- U vašem području postoje telefonske linije za hitne slučajeve i krizne linije koje će vam pomoći u suočavanju sa stresom, tjeskobom i napadima panike. Ne bojte se nazvati krizu/hitnu liniju. Podrška je vrlo važna u rješavanju psihijatrijske bolesti. Na primjer, za informacije o paničnim poremećajima možete nazvati vruću liniju za informacije o paničnom poremećaju na 1-800-64-PANIC.
