Za mnoge ljude stres je stalni dio njihovog života. Stres ne samo da povećava anksioznost, već i iscrpljuje ljude i potkopava njihovu sposobnost da budu produktivni. Međutim, iako većina ljudi stres promatra kao lošu stvar, to ne mora biti tako. Postoji mnogo načina da se istrenirate kako biste loš stres mogli pretvoriti u dobar, produktivan, stres. Nakon identificiranja stresora, možete ih naučiti koristiti kao motivatore. Odatle možete raditi na osobnom rastu.
Koraci
1. dio od 3: Identificiranje vaših stresora
Korak 1. Napravite popis stresora
Provedite malo vremena razmišljajući o tome što se događa u vašem životu. Iskoristite ovo kao priliku da identificirate sve stresore u svom životu. U konačnici, bez posvećivanja vremena identificiranju stresora, vjerojatno nećete moći staviti prst na točno ono što vas muči.
- Odvojite malo vremena da razmislite o tome što vas muči i napišite ih na komad papira. Razmislite o najvjerojatnijim stvarima, poput nervoze suradnika, previše posla ili nedovoljno novca.
- Razmislite o stresorima koji nisu očigledni. Takvi stresori mogu uključivati pogoršanje odnosa, loše zdravlje ili opće nezadovoljstvo vašim poslovnim životom.
- Obavezno uključite dobre stresore. To bi moglo uključivati uzbuđenje oko sportskih događaja, javnog nastupa ili izazovnog projekta na poslu.
- Zapišite što svaki stresor čini da se osjećate. Kako, na primjer, osjećate stres u svom tijelu? Kakve misli imate? To će vam pomoći da utvrdite koji su stresni faktori dobri ili loši, te će vam dati predložak za rješavanje osjećaja.
Korak 2. Razgovarajte s nekim
Razgovor s nekim o vašem stresu ili tjeskobi mogao bi vam bolje pomoći da utvrdite što se događa u vašem životu. To je važno, jer s kim god razgovarate moći će vam ponuditi drugačiji pogled na vaše probleme.
- Pitajte prijatelja za savjet. Recite nešto poput: "U posljednje sam vrijeme jako pod stresom, biste li čuli moje brige? Zaista bi mi dobro došao neki savjet."
- Obratite se stručnjaku za mentalno zdravlje. Terapeut, psiholog ili psihijatar mogli bi vam pomoći u identificiranju stresora.
- Mogući ishod vašeg razgovora s nekim mogao bi biti da ćete se osjećati bolje ili manje pod stresom zbog svega što vas muči. Drugim riječima, ponekad pomaže samo razgovarati s nekim.
Korak 3. Identificirajte svoj najveći stresor
Nakon što napravite popis, morate ga suziti i identificirati svoj najveći stresor. To može biti izazov, jer neki čimbenici stresa mogu biti slični ili se međusobno isprepletati. U konačnici, međutim, da biste loš stres pretvorili u dobar stres, morate biti sigurni što vas najviše stresira.
- Razmislite koje stavke s vašeg popisa izazivaju najveći stres. Poredajte ih prema tome.
- Pokušajte identificirati mala naprezanja koja se lako mogu riješiti. Na primjer, ako imate prijenosno računalo koje se stalno smrzava kada upisujete nešto za posao, ovo je mali problem koji se može riješiti ponovnim pokretanjem, ponovnom instalacijom ili nadogradnjom opreme.
- Otkrijte koji stresori nastaju bez vaše greške ili bez vaše radnje. S tim ćete se morati najviše nositi jer se stresovi stvoreni vlastitim postupcima često mogu lakše riješiti.
Dio 2 od 3: Omogućavanje stresu da posluži kao motivator
Korak 1. Neka stres služi kao upozorenje na probleme koje morate riješiti
Kad god osjetite stres ili tjeskobu povezanu s njim, pomislite na to kao na upozorenje na probleme koje morate riješiti ili zadatke koje morate riješiti. Konceptualizirajući stres kao znak upozorenja (a ne kao nešto zbog čega treba paničariti), moći ćete dopustiti da vam stres posluži kao motivator.
- Kad osjetite tjeskobu, pokušajte je povezati s nečim što trebate postići. Na primjer, pokušajte identificirati izvor stresa povezanog s radom. Možda ste jako zabrinuti zbog novog projekta s kojim ćete krenuti. Vaš stres samo je znak da je vaša podsvijest zaokupljena ovim novim problemom.
- Nakon što identificirate problem koji morate riješiti, recite sebi da je vaš naglašeni osjećaj samo podsjetnik.
- Pokušajte mirno riješiti problem. Nakon što ste svoj radni stres povezali s novim projektom, počnite raditi na tom projektu.
Korak 2. Postavite ciljeve na temelju čimbenika stresa
Nakon što ste identificirali svoje stresore, trebali biste početi postavljati ciljeve na temelju njih. Postavljanjem ciljeva oboje ćete se smiriti i motivirat ćete. Smatrati:
- Sastavite popis zadataka koje morate dovršiti. Na primjer, zapišite dnevne zadatke koje morate obaviti, poput podnošenja računa, sastanaka sa suradnicima ili dovršetka projekta.
- Postavite ciljeve temeljene na vremenu kako biste riješili svoje čimbenike stresa. Dajte sebi realno vremena za postizanje zadanog cilja. Ako vam obično treba 30 minuta za izvršavanje zadatka, dajte si 30 minuta, a ne 20.
- Ako ne možete riješiti faktor stresa, postavite si cilj za neko vrijeme u kojem želite biti u stanju nositi se sa stresorom.
Korak 3. Promijenite način razmišljanja
Jedan sjajan način da negativni stres pretvorite u pozitivan stres je vidjeti stvari koje vas stres doživljavaju kao izazove koje morate prevladati. Gledajući na njih kao na izazove - ili čak mogućnosti - ne samo da ćete se smiriti, već ćete se i motivirati.
- Kad god se dogodi nešto što vas stresira, krenite na posao kako biste riješili problem.
- Gledajte na stres kao na priliku da poboljšate nešto u svom životu. Na primjer, ako ste pod stresom jer se niste uspjeli kvalificirati na neku vrstu turnira, pogledajte to kao priliku za poboljšanje svojih sposobnosti kako biste se sljedeći put mogli kvalificirati.
Korak 4. Čuvajte sebe
Vježbajte brigu o sebi kako biste uravnotežili stres. Prvo pregledajte svoj popis stresora. Zatim pokušajte stvoriti strategije za upravljanje stresom koji osjećate kad god se pojavi. Na primjer, mogli biste se početi napeti ako se posvađate s članom obitelji. Na ovaj fizički stres mogli biste odgovoriti dubokim disanjem ili vježbanjem progresivnog opuštanja mišića.
Recite da imate sumnje u sebe i negativne misli kada se suočite s izazovnim projektom na poslu. Možda ćete se odlučiti nositi s tim stresorima samopotvrđivanjem ili preoblikovanjem negativnih misli
3. dio od 3: Korištenje stresa za postizanje individualnog rasta
Korak 1. Prepoznajte znakove stresa
Pokušajte biti svjesni i naučiti prepoznati pokazatelje stresa. Prisjetite se svog popisa i svojih fizičkih, mentalnih i emocionalnih reakcija na svaki stresor. Kad se osjećate novim, dodajte ih na popis.
Dodajte ove nove stresore na isti način kao i prethodne. Zapazite svoju reakciju na stresore i pokušajte razviti načine za njihovo upravljanje
Korak 2. Iskoristite stres za vježbanje mentalne discipline
Iako bi vas stres mogao zbuniti, odbaciti ili na drugi način zbuniti, možete ga koristiti kao priliku za vježbanje mentalne discipline. Da biste to učinili, iskoristite stres kao priliku da usredotočite svoj um. Kad ste pod stresom:
- Diši duboko. Usredotočite se na disanje, na udisanje i izdisanje.
- Recite sebi da će sve biti u redu. Budite mirni i podsjetite se da ćete biti dobro.
- Živite u trenutku, a ne u budućnosti. Usredotočivanjem na trenutak i prevladavanjem izazova i rješavanjem problema ovdje i sada, pomoći ćete u razvoju mentalne discipline.
Korak 3. Iskoristite ga kao priliku za samorefleksiju
Način da se stres preokrene jest vidjeti ga kao priliku za samorefleksiju i rast. Razmišljajući o sebi, svom postojanju i ciljevima u životu, stavit ćete se na put osobnog rasta.
- Razmislite kamo želite ići u životu i što želite postići. Podsjetite se da je ono kroz što prolazite dio postizanja osobnog rasta i vaših dugoročnih ciljeva.
- Zapitajte se što možete naučiti iz stresa koji trenutno osjećate.
- Ako doživljavate jednokratni stres, poput smrti voljene osobe, podsjetite se da su takvi incidenti dio života i da će vas opremiti emocionalnim alatima i iskustvom za budućnost.
- Ako ste pod stresom zbog posla, zapitajte se zašto. Je li to da ste prezaposleni? Je li to zato što niste ispunjeni u svom poslu? Možda ćete morati razmisliti o drastičnim radnjama poput pronalaska novog posla.
Korak 4. Učite od stresa kako biste poboljšali svoju rutinu
Nakon razmišljanja o sebi naučit ćete mnogo o sebi i o onome što vas stresira. Koristite ove podatke za restrukturiranje svog života i rutine. Poboljšanjem rutine vjerojatno ćete u budućnosti smanjiti čimbenike stresa. Također ćete postati učinkovitiji i učinkovitiji u svakodnevnim zadacima.
- Ako primijetite da ste svakodnevno pod stresom zbog određenih susreta s pojedincima na poslu, poduzmite korake da poboljšate te susrete. Ili se upustite u rasprave s ljudima koji vas stresiraju (kako vas više ne bi opterećivali), ili ih potpuno izbjegavajte.
- Ako ste na poslu pod stresom jer je vaš organizacijski sustav neučinkovit, poduzmite korake za poboljšanje svog organizacijskog sustava.
- Ako ste pod stresom zbog prometa na putu do posla, pronađite novi način rada.
Korak 5. Shvatite da je neki kratkotrajni stres zdrav
Kratkoročni stres može biti dobra stvar. Kad ste pod stresom, vaše tijelo oslobađa određene kemikalije, broj otkucaja srca vam skače, a mozak postaje budniji. Ovo je zdrav odgovor koji vam pomaže riješiti probleme.
- Kratkoročni stres može vas energizirati i probuditi. Ovo je posebno korisno kada ste pod stresom, preopterećeni i iscrpljeni. Međutim, stres postaje nezdrav kada ste pod stresom duže vrijeme.
- Ipak, čak i dobar stres treba uravnotežiti sa brigom o sebi. U svoju dnevnu rutinu svakako ugradite brigu o sebi.
