Najčešća nuspojava moždanog udara je slabost mišića i smanjena kontrola nad zahvaćenim dijelom tijela. Kao rezultat toga, osobe koje su preživjele moždani udar često surađuju s fizioterapeutima kako bi povratile kontrolu i snagu kroz programe vježbanja. Na taj način pacijent može naučiti potrebne vještine kako bi se nosio s gubitkom specifičnih kretnji tijela, te se nadamo da će vratiti određenu količinu snage i pokreta.
Koraci
Dio 1 od 6: Vježbe za oporavak moždanog udara za ramena
Korak 1. Radite vježbe koje će vam pomoći stabilizirati rame
Ova vježba jača mišiće odgovorne za stabilizaciju ramena. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Lezite na leđa s rukama naslonjenim na bokove.
- Držite lakat ravno. Podignite zahvaćenu ruku do razine ramena rukom usmjerenom prema stropu.
- Podignite ruku prema stropu dok podižete lopaticu s poda.
- Zadržite 3 do 5 sekundi, a zatim se opustite, dopuštajući lopatici da se vrati na pod.
- Polako ponovite dohvat ruke 10 puta. (Možete ga povećati na onoliko ponavljanja koliko možete podnijeti)
- Donja ruka za odmor pored vas.
Korak 2. Isprobajte vježbu koja će vam ojačati ramena
Ova vježba jača mišiće ramena, uključujući i one koji ispravljaju lakat. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Uhvatite po jedan kraj elastične trake u svaku ruku dok ležite na leđima. Pobrinite se da stvorite dovoljno napetosti da pružite otpor.
- Za početak, stavite obje ruke uz neoštećeni kuk, a laktove držite ravno.
- Pomaknite zahvaćenu ruku prema gore u dijagonalnom smjeru, ispružite ruku i držite lakat ravno. Netaknuta ruka trebala bi ostati uz vas tijekom cijele vježbe.
- Tijekom vježbe obavezno rastegnite traku tako da pruža otpor.
Korak 3. Poboljšajte kretanje ramena
Ova vježba pojačava kretanje ramena. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Lezite na leđa na čvrstu podlogu. Isprepletite prste rukama oslonjenim o trbuh.
- Polako podignite ruke do razine ramena, a laktove držite ravno.
- Vratite ruke u položaj za odmor na trbuhu.
Korak 4. Održavajte pokret ramena
Ova vježba pomaže u održavanju pokreta ramena (može biti korisna onima koji se teško prevrću u krevetu). Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jedan ujutro, popodne i prije spavanja).
- Lezite na leđa na čvrstu podlogu. Isprepletite prste, s rukama oslonjenim na trbuh.
- Polako podignite ruke izravno na prsa dok ispravljate laktove.
- Polako pomaknite ruke na jednu, a zatim na drugu stranu.
- Savijte laktove i vratite ruke u položaj za odmor na trbuhu.
Dio 2 od 6: Vježbe za oporavak moždanog udara za laktove, ruke i zapešća
Korak 1. Napravite vježbu koja će vam pomoći ispraviti lakat
Ova vježba jača mišiće koji ispravljaju lakat. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Lezite na leđa s rukama oslonjenim sa strane i stavite smotani ručnik ispod zahvaćenog lakta.
- Savijte zahvaćeni lakat i pomaknite ruku prema gore prema ramenu. Lakat neka leži na ručniku.
- Zadržite 10 sekundi.
- Ispravite lakat i držite 10 sekundi.
- Polako ponovite 10 do 15 puta.
Korak 2. Ispravite lakat
Ova vježba jača mišiće koji ispravljaju lakat (pomaže pri ustajanju iz ležećeg položaja). Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Sjednite na čvrstu podlogu. Stavite zahvaćenu podlakticu ravno na površinu s dlanom prema dolje. Stavite čvrsti jastuk ispod lakta.
- Naslonite svoju težinu na savijeni lakat polako. Možda će vam trebati netko da vam pomogne kako biste održali ravnotežu.
- Gurnite ruku prema dolje prema podupiraču dok ispravljate lakat i sjedite uspravno.
- Polako dopustite da se lakat savije dok vraćate podlakticu na potpornu površinu.
Korak 3. Radite vježbe usmjerene na ruke i zapešća
Ove vježbe poboljšavaju snagu i raspon pokreta u zglobu. Ove vježbe možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja). Ovi su:
- Vježba 1: Uteg držite u obje ruke. Savijte laktove pod kutom od 90 stupnjeva. Okrenite dlanove gore -dolje 10 puta.
- Vježba 2: Držite utege u obje ruke. Savijte laktove pod kutom od 90 stupnjeva. Podignite zglobove gore -dolje, a laktove držite mirno. Ponovite 10 puta.
Dio 3 od 6: Vježbe za oporavak moždanog udara za kukove
Korak 1. Poboljšajte kontrolu kukova
Ova vježba poboljšava kontrolu kukova. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Počnite s neoštećenom nogom na podu i zahvaćenom nogom savijenom.
- Podignite zahvaćeno stopalo i prekrižite zahvaćenu nogu preko druge noge.
- Podignite zahvaćeno stopalo i raskrstite ga dok nastavljate položaj iz koraka 2.
- Ponovite korake ukrštanja i uncrossinga 10 puta.
Korak 2. Istodobno radite na kontroli kuka i koljena
Ova vježba poboljšava kontrolu kukova i koljena. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Počnite sa savijenim koljenima i stopalima naslonjenim na pod.
- Polako gurnite petu zahvaćene noge prema dolje tako da se noga uspravi.
- Polako donesite petu zahvaćene noge na pod dok se vraćate u početni položaj. Tijekom cijele vježbe držite petu u kontaktu s podom.
Dio 4 od 6: Vježbe za oporavak moždanog udara za koljena i noge
Korak 1. Isprobajte vježbu koja će vam pomoći kontrolirati koljena
Ova vježba poboljšava kontrolu pokreta koljena za hodanje. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Legnite na neoštećenu stranu s koljenom pri dnu savijenim radi stabilnosti, a zahvaćenu ruku stavite ispred radi podrške.
- Počevši s ravnom nogom, savijte zahvaćeno koljeno, dovodeći petu prema stražnjici. Vratite se u ispravljeni položaj.
- Savijte i ispravite koljeno držeći kuk ravno.
Korak 2. Napravite vježbu za razvoj dobre tehnike hodanja
Time se poboljšava promjena težine i kontrola za ispravnu tehniku hodanja. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Počnite sa savijenim koljenima, stopalima na podu i koljenima blizu.
- Podignite kukove s poda.
- Polako okrećite bokove jednu na drugu stranu. Vratite se u središte i spustite bokove na pod.
- Odmorite se najmanje 30 sekundi i ponovite pokret.
Korak 3. Ovom vježbom poboljšajte ravnotežu
Time se poboljšava ravnoteža, kontrola i promjena težine radi pripreme za aktivnosti hodanja. Ovu vježbu možete izvoditi 2 do 3 puta dnevno (jednom ujutro, popodne i prije spavanja).
- Počnite tako što ćete se postaviti na ruke i koljena. Ravnomjerno rasporedite težinu u rukama i nogama.
- Zaljuljajte se u dijagonalnom smjeru, natrag prema desnoj peti. Zatim, naprijed prema lijevoj ruci.
- Ponovite pokret 10 puta. Polako ljuljajte što je više moguće u svakom smjeru.
- Povratak u središte.
- Zaljuljajte se u dijagonalnom smjeru prema desnoj ruci. Polako se vratite što je više moguće u svakom smjeru.
5. dio od 6: Liječenje spastičnosti
Korak 1. Shvatite da je važno liječiti spastičnost prije izvođenja vježbi oporavka
Prije izvođenja bilo kakvih vježbi za oporavak od moždanog udara, liječnici preporučuju da najprije liječe simptome spastičnosti.
- Spastičnost uzrokuje zatezanje mišića, nemogućnost istezanja, bolnu ili oštru bol, abnormalnost u držanju i nekontrolirano kretanje. Spastičnost je obično uzrokovana oštećenjem dijela mozga (kao posljedica nedovoljne opskrbe krvlju) ili leđne moždine koja kontrolira voljno kretanje.
- Oštećeni dio tijela može početi vraćati normalnu snagu i raspon pokreta ako lijekovi koji se daju pacijentu ublažavaju grčeve.
Korak 2. Uzmite Baclofen (Lioresal)
Ovaj lijek djeluje na središnji živčani sustav. Opušta mišiće smanjujući grčeve mišića, zatezanje i bol te poboljšavajući raspon pokreta.
Za odrasle, doza održavanja Baclofena je 40-80 mg/dan u 4 podijeljene doze
Korak 3. Razgovarajte sa svojim liječnikom o Tizanidin hidrokloridu (Zanaflex)
Ovaj lijek blokira živčane impulse u mozgu koji uzrokuju spastičnost.
- Učinkovitost lijeka traje samo kratko vrijeme, pa ga je poželjno koristiti samo kada je to potrebno za ublažavanje krajnje nelagode ili kada je potrebno za dovršetak određenih aktivnosti.
- Idealna početna doza je 4 mg svakih 6 do 8 sati. Doza održavanja je 8 mg svakih 6 do 8 sati (drugs.com).
Korak 4. Razmislite o uzimanju benzodiazepina (Valium i Klonopin)
Ovaj lijek djeluje na središnji živčani sustav, opušta mišiće i smanjuje spastičnost na kratko vrijeme.
Oralna doza varira jer benzodiazepini dolaze u mnogim generičkim imenima. Za pravilan recept posavjetujte se sa svojim liječnikom
Korak 5. Pokušajte uzeti dantrolen natrij (Dantrium)
Ovaj lijek blokira signale koji izazivaju kontrakciju mišića i smanjuju mišićni tonus.
Preporučena doza se kreće od 25 mg do maksimalne doze od 100 mg tri puta dnevno
Korak 6. Dobijte injekciju botulinum toksina (Botox)
Injekcija botoksa pričvršćuje se na živčane završetke i blokira oslobađanje kemijskih odašiljača koji signaliziraju mozgu da aktivira mišićnu kontrakciju. Time se sprječava grčenje mišića.
Maksimalna doza botoksa je manja od 500 jedinica po posjetu. Botox se daje injekcijom izravno u zahvaćene mišiće
Korak 7. Razgovarajte sa svojim liječnikom o dobivanju injekcije fenola
Fenol uništava živčanu vodljivost koja uzrokuje spastičnost. Daje se injekcijom izravno u zahvaćene mišiće ili u kralježnicu.
Doziranje se može razlikovati ovisno o proizvođaču. Za pravilan recept posavjetujte se sa svojim liječnikom
Dio 6 od 6: Razumijevanje prednosti vježbanja
Korak 1. Shvatite da vježba može poboljšati protok krvi
Vježbe za oporavak od moždanog udara smanjuju stvaranje krvnih ugrušaka poboljšavajući protok krvi u različite dijelove tijela. Također sprječava pojavu mišićne atrofije (stanje u kojem se mišići raspadaju, postaju slabi i smanjuju veličinu).
- Kod pacijenata s moždanim udarom, mišićna atrofija je uobičajena jer se zahvaćeno područje ne koristi često i dugo ostaje nepomično. Tjelesna neaktivnost glavni je uzrok atrofije mišića.
- Vježbe i pokreti mišića potiču dobru cirkulaciju krvi i distribuciju kisika u zahvaćeno područje, čime se ubrzava popravak oštećenog tkiva.
Korak 2. Znajte da vježbe mogu poboljšati vašu mišićnu masu nakon što ste imali moždani udar
Vježbanje zahvaćenog dijela tijela povlačenjem, guranjem ili podizanjem potiče rast mišića i povećava njihovu učinkovitost.
- Redovita vježba gležnja povećava broj miofibrila (mišićnih vlakana) u svakoj stanici. Ova vlakna čine 20 do 30 posto rasta mišića.
- Zbog povećanog protoka krvi, mišićna vlakna dobivaju više kisika i hranjivih tvari što dovodi do povećanja mišićne mase.
Korak 3. Budite svjesni da vam vježbanje može pomoći u razvoju mišićne snage
Zbog povećanog protoka krvi, mišići povećavaju svoju masu kao rezultat dodatnog unosa kisika i hranjivih tvari. Povećanje mišićne mase povećava i mišićnu snagu.
Korak 4. Znajte da ove vježbe mogu razviti snagu kostiju
Tjelesna aktivnost koja podnosi težinu uzrokuje stvaranje novog koštanog tkiva, što kosti čini jačima.
Korak 5. Shvatite da vježbanje također može povećati vašu fleksibilnost i raspon pokreta
Tijekom vježbanja, ligamenti i tetive (koji se sastoje od kolagenskih vlakana ili poluelastičnog proteina) rastežu se.
- Redovito istezanje ligamenata i tetiva pomaže u održavanju fleksibilnosti zglobova. Gubitak fleksibilnosti smanjuje raspon pokreta zglobova.
- To znači da se smanjuje opseg i vrsta kretanja. Nemogućnost potpunog pomicanja zglobova ograničava svakodnevne aktivnosti i uzrokuje gubitak mišića i kostiju.
Savjeti
- Ako trebate poboljšati svoju sposobnost hodanja nakon moždanog udara, možete dobiti dodatne savjete o hodanju nakon moždanog udara.
- Moždani udar može dovesti do oštećenja mozga. Do moždanog udara dolazi kada se u arteriji mozga stvori krvni ugrušak. Krvni ugrušak može ometati ili prekinuti cirkulaciju krvi u mozgu i utjecati na njegovu funkciju. Sigurno i jednostavno kretanje može biti teško ako imate moždani udar. Nekoliko preživjelih od moždanog udara ima problema s kretanjem. Imaju problema u rasponu od paralize ruku ili nogu do problema s ravnotežom. Kao rezultat toga, procjena o 40 posto iskustava preživjelih od moždanog udara pada unutar godinu dana, prema Nacionalnoj udruzi za moždani udar. Pravilna rehabilitacija i terapija mogu poboljšati njihovu ravnotežu i sposobnost kretanja.
