Koronarnu arterijsku bolest karakterizira oštećenje arterija koje hrane krv u srce. U teškim slučajevima, plak se nakuplja na stijenkama arterija, blokirajući dotok krvi u srčani mišić, što uzrokuje srčani udar. Koronarna bolest može uzrokovati i druge bolesti srca i krvotoka, uključujući anginu, kongestivno zatajenje srca, pa čak i moždani udar. Bolest koronarnih arterija trajno je stanje jer je oštećenje arterija nepovratno. Međutim, medicinskom intervencijom i promjenom načina života možete spriječiti daljnja oštećenja i živjeti produktivnim životom s koronarnom bolešću.
Koraci
Metoda 1 od 3: Održavanje zdravlja srca
Korak 1. Jedite zdravu, dobro zaokruženu prehranu
Konzumirajte prehranu bogatu svježim voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama kako biste osigurali svoje cjelokupno zdravlje. Posebno je važno izbjegavati hranu bogatu zasićenim mastima. Vaš liječnik može vam pomoći u planiranju obroka ili vas uputiti na dijetetičara za dodatnu pomoć.
- Odaberite mršave izvore proteina, poput pilećih prsa i ribe koji pružaju zdrav izvor energije i pomažu u izgradnji mišićne mase.
- Koristite zdrave, mononezasićene masti, poput maslinovog i ribljeg ulja, umjesto zasićenih masti poput maslaca i masti kako biste smanjili dodatni zdravstveni rizik pri kuhanju zdrave hrane.
Korak 2. Redovito vježbajte
Kad vaš liječnik odobri, važno je raditi barem 2,5 sata tjedno vježbe umjerenog intenziteta. Hodanje je jedan od najboljih načina za kretanje vlastitim tempom i poboljšanje zdravlja srca. Počnite s kratkim intervalima i povećajte količinu vremena provedenog vježbajući prema svojim potrebama.
Korak 3. Prestanite s pušenjem i drugom upotrebom duhana
Ako imate poteškoća s prestankom pušenja, razmislite o programu prestanka pušenja, uzimanju lijekova na recept ili pridruživanju skupini za podršku.
Korak 4. Ne konzumirajte najviše jedno alkoholno piće dnevno
To bi trebalo biti jednako: 12 oz. (354 ml) piva, do 9 oz. (266 ml) likera od slada, 5 oz. (147 ml) stolnog vina, do 4 oz. (118 ml) pojačanog vina, do 3 oz. (88 ml) srdačnog ili likera i 1,5 oz. (44 ml) rakije ili žestokog pića.
Korak 5. Oslobodite se stresa i tjeskobe
Vježbajte tehnike upravljanja stresom kao što su meditacija, duboko disanje i pisanje dnevnika. Možda biste također htjeli zatražiti pomoć obučenog terapeuta ili drugog stručnjaka za ublažavanje i smanjenje svakodnevnog stresa.
Korak 6. Slušajte i reagirajte na znakove upozorenja iz vašeg tijela
Ako osjetite bol ili druge štetne učinke koji bi mogli biti povezani sa srčanim stanjem, obratite se svom liječniku ili odmah idite na hitnu.
Metoda 2 od 3: Upravljanje srčanim bolestima
Korak 1. Redovito posjećujte kardiologa
Nakon što vam je dijagnosticirana koronarna bolest, morat ćete surađivati sa svojim kardiologom kako biste utvrdili koliko često morate zakazivati preglede kako biste spriječili naprednije koronarne sindrome kao što su visoki krvni tlak, srčani udar i moždani udar.
Korak 2. Započnite plan rehabilitacije srca
Ovi planovi stalne skrbi mogu uključivati brojne tretmane ovisno o težini vaše koronarne bolesti. U većini slučajeva rehabilitacija srca počinje onog trenutka kada vam se postavi dijagnoza. Vaš plan obično uključuje promjene ponašanja i načina života, prehranu i tjelovježbu, operaciju, lijekove na recept i njegu nakon njege. Sve se to radi pod nadzorom i pomoći obučenog stručnjaka za rehabilitaciju srca.
Korak 3. Dosljedno uzimajte sve propisane lijekove za koronarnu bolest
Preskakanje čak i jednog dana može biti štetno za vaš plan prevencije ili oporavka. Nikada ne prekidajte liječenje, nego se odmah obratite svom liječniku ili kardiologu ako osjetite ekstremne nuspojave. Vaš ljekoviti režim može biti jednostavan kao dnevno uzimanje aspirina ili može uključivati bilo koji broj naprednijih lijekova na recept.
- Vaš liječnik može propisati beta blokator, posebno ako ste doživjeli srčani udar. Beta blokatori pomažu u sprječavanju aritmije.
- ACE inhibitori često se propisuju kako bi se spriječili uznapredovali koronarni napadi jer ti lijekovi opuštaju krvne žile i povećavaju protok krvi.
- Režim liječenja aspirinom može biti prvi način djelovanja koji vam je preporučio liječnik, a svakodnevno uzimanje jednog aspirina pokazalo se učinkovitim u smanjenju rizika od akutnih srčanih sindroma u ljudi s koronarnom bolešću.
- Ako imate stanja koja su čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti, poput hipertenzije, dijabetesa ili povišenog kolesterola u krvi, liječnik će vam također propisati lijekove za liječenje ili kontrolu ovih stanja.
Korak 4. Po potrebi dovršite bilo koju kiruršku skrb
Operacija može biti preventivna kako bi se zaustavila blokada, ili se može koristiti za smanjenje blokade kao interventna mjera prije ozbiljnog srčanog događaja poput srčanog ili moždanog udara.
- Možda ćete morati proći preventivne postupke kao što je balonska angioplastika (otvaranje arterije pomoću uređaja za napuhavanje) i postavljanje stenta (otvaranje arterije stavljanjem predmeta sličnog bolesnom da se otvori). Ti se postupci obično dovršavaju u uredu kao način za smanjenje ili zaustavljanje blokade. Ti su tretmani minimalno invazivni, a dovršava ih kardiolog koji pristupa srcu umetanjem male cijevi kroz krvne žile.
- Pojačana vanjska kontrapulzija još je jedan minimalno invazivni postupak koji se provodi radi stvaranja prirodne premosnice oko začepljenih arterija za one pacijente koji ne mogu primiti angioplastiku ili ugradnju stenta, ali čiji simptomi nisu uznapredovali do razine koja zahtijeva potpunu operaciju premosnice.
- Operacija premosnice koronarne arterije provodi se radi preusmjeravanja protoka krvi oko blokirane arterije. To se dovršava cijepljenjem jedne ili više novih krvnih žila stvarajući novi put do srca.
Korak 5. Saznajte sve što možete o koronarnoj bolesti
Dva su uobičajena mitova zbog kojih se možete osjećati manje sklonima tražiti ranu intervenciju za koronarnu bolest: samo stariji ljudi razviju srčanu bolest i simptomi bi bili vidljivi. Ljudi mogu početi razvijati blokadu u tinejdžerskim godinama, a simptomi su često suptilni ili uopće ne postoje. Zato vam je toliko važno da razumijete osnove koronarne bolesti.
- Angina, kronična ili česta bol u prsima, nastaje kada srce ne može primiti dovoljne količine krvi bogate kisikom zbog začepljenja. Ovaj upozoravajući znak srčanih bolesti obično se javlja samo u naprednim fazama.
- Ishemija, vrsta mišićnih grčeva, još je jedan znak upozorenja na koronarnu bolest. To se događa kada je vašem srcu nedostatno kisika i hranjivih tvari zbog začepljenja arterija. To se obično događa tijekom vježbanja, a može se ublažiti odmaranjem. Budući da se nakon odmora možete potpuno oporaviti, možda nećete prepoznati ishemiju kao znak upozorenja za srčane bolesti.
Metoda 3 od 3: Rad s liječnicima i stručnjacima
Korak 1. Redovito odlazite na preglede radi rane dijagnoze
U najranijim fazama, srčane bolesti vjerojatno će imati malo ili nimalo očitih simptoma. Redovitim posjetom liječniku umanjujete njihove šanse za razvoj uznapredovale bolesti koronarnih arterija.
Korak 2. Obavite pregled od kardiologa
Ako vaš opći liječnik vjeruje da ste možda u opasnosti od koronarne arterijske bolesti zbog rezultata pregleda, važno je zatražiti službenu dijagnozu od kardiologa, liječnika koji je specijaliziran za bolesti srca. Službena dijagnoza može uključivati bilo koji broj naprednih testova.
- Elektrokardiogrami ili EKG su najpoznatiji testovi za koronarnu bolest. EKG u osnovi mjeri i bilježi električnu aktivnost srca (otkucaji srca), dopuštajući liječniku da uoči sve nepravilnosti.
- Testiranja na stres kombiniraju vježbu s EKG praćenjem srca kako bi zabilježili promjene u radu srca koje se događaju u vrijeme povećanog kretanja.
- Angiogrami su rendgenski snimci koji snimaju slike srca koje prikazuje točan položaj i opseg začepljenja u arterijama.
Korak 3. Osmislite svoj plan liječenja oko akutnog koronarnog sindroma
Ako ipak doživite akutni srčani događaj, možda ćete morati udovoljiti svom tekućem planu liječenja koronarne arterijske bolesti kako biste uključili opcije koje smanjuju rizik od ponavljanja ovih događaja.
- Visoki krvni tlak najčešći je i lako liječivi uznapredovali koronarni sindrom koji je posljedica neliječene ili nedijagnosticirane bolesti koronarnih arterija. Obično su promjene u vašoj prehrani i rutini vježbanja, kao i lijekovi na recept dovoljni da se visoki krvni tlak stavi pod kontrolu.
- Srčani udar ili infarkt miokarda kako je medicinski poznato drugi je najčešći rezultat neliječene bolesti koronarnih arterija. Liječenje nakon srčanog udara može uključivati bilo koji broj kirurških, medicinskih i bihevioralnih intervencija.
- Iako moždani udar utječe na mozak, često je povezan s koronarnom bolešću, jer se javlja kada se dotok krvi u vaš mozak smanji ili blokira. Liječenje moždanog udara obično je opsežno i može uključivati tjedne, mjesece ili godine rehabilitacije u bolnici i kod kuće.
Video - Korištenjem ove usluge neki se podaci mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Simptomi koronarne arterijske bolesti uključuju, ali nisu ograničeni na: stezanje ili težinu u prsima; bol u leđima, prsima, rukama, trbuhu, vratu ili čeljusti; omaglica, omaglica, slabost i umor; mučnina ili povraćanje; ubrzan ili nepravilan rad srca; i otežano disanje.
- Simptomi srčanog udara uključuju, ali nisu ograničeni na: iznenadnu, jaku bol u prsima i/ili zračenje niz jednu ili obje ruke ili gore u vrat; iznenadna, teška mučnina, vrtoglavica i znojenje; iznenadne poteškoće s disanjem, blijedilo i moguće gubitak svijesti.
