To što netko oko vas prolazi kroz psihotičnu epizodu može biti zastrašujuće i povremeno opasno iskustvo, kako za vas, tako i za psihotičnu osobu. Osoba koja prolazi kroz psihotičnu epizodu može čuti glasove ili vidjeti ljude koji postoje samo u njihovom umu te se može ponašati zbunjeno ili neartikulirano. Kad netko koga poznajete prolazi psihotičnu epizodu, važno je ostati miran i procijeniti situaciju. Nazovite hitnu pomoć ako osoba predstavlja prijetnju sebi ili drugima. U suprotnom, mirno razgovarajte s osobom i zamolite je da uzme potrebne lijekove.
Koraci
Metoda 1 od 3: Procjena psihotične epizode
Korak 1. Prepoznajte početak psihotične epizode
Psihoza je simptom različitih ozbiljnih mentalnih bolesti, a definira se kao psihološki raskid sa stvarnošću. Ako se čini da osoba mentalno luta, ako joj govor postaje nejasan i nekoherentan, ili ako reagira na slušne ili vizualne halucinacije, možda će doživjeti psihotičnu epizodu.
- Ako znate da osoba oko vas ima psihotične epizode, tražite savjete. Uobičajena ponašanja u danima prije psihotične epizode uključuju: depresiju ili razdražljivost, naizmjenično neaktivnost i hiperaktivnost te zaokupljenost određenim idejama ili društveno povlačenje.
- Obratite pozornost na to što su okidači kod osobe-ako je, na primjer, posebno pod stresom ili ako ne jede dobro, to bi moglo povećati njihove šanse za psihotičnu epizodu.
Korak 2. Pozovite ime osobe
Razgovarajte s pojedincem i pokušajte ga natjerati da odgovori i komunicira što je više moguće. Budite mirni dok to činite i izbjegavajte da se osjećaju osuđeno. Budite samo uz njih i pokušajte održati sebe i okolinu što je moguće mirnijim. Ako psihoza nije preozbiljna, nježno pitajte pojedinca što vidi ili doživljava. Neka budu mirni i učinite razgovor što normalnijim.
- Ako na psihotičnu epizodu odgovorite strahom i tjeskobom, to bi moglo dodatno potaknuti psihotičnog pojedinca i pogoršati njegovo iskustvo.
- Pitajte je li nešto u redu, a ako odgovore, pokušajte ih navesti da opišu što proživljavaju.
- Recite nešto poput: "Nisam siguran što doživljavate, možete li mi to pokušati opisati?"
Korak 3. Pitajte osobu ima li lijekove za hitne slučajeve
Ako pojedinac odgovori koherentno i potvrdno, navedite ga da uzme lijek. Također se što je prije moguće obratite davatelju usluga mentalnog zdravlja.
- Pitajte pojedinca koji prolazi kroz ovu psihotičnu epizodu je li već imao ovakve epizode. Saznajte što je ranije pomoglo i ponovite taj tretman što je više moguće.
- Možda ćete također htjeti pitati je li osoba uzimala lijekove bez recepta. Na primjer, ako je osoba uzela halucinogen poput LSD -a, to bi pomoglo da se objasni njihovo ponašanje.
Korak 4. Riješite se gledatelja
Nitko ne voli buljiti u njega dok se bori. Odvedite sve koji ne moraju biti ovdje, poput djece ili znatiželjnih stranaca. Pokušajte sjesti na neko tiho mjesto, ali pazite da niste izolirani i da oboje imate dovoljno prostora i čiste putove do izlaza. Zlatno pravilo je dati nekome tko ima aktivnu psihozu pet puta više prostora od uobičajenog razgovora kako bi mu pomogao u uklanjanju stimulacije.
- Djeca mogu biti uplašena, znatiželjna ili u potrebi, a mogu i uznemiriti osobu koja ima epizodu. Možete im dati neki posao, poput "nazovi tatu i reci mu da dođe pomoći mami" ili "odvedi svoju sestru u park" i čekaj da te nazovem ili dođem po tebe."
- Ako je osoba ozbiljno uznemirena i mogla bi postati agresivna, posebno se pobrinite da udaljite ranjive osobe (poput djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom).
- Ako je moguće, pokušajte ponuditi da osobu odvedete negdje u blizini gdje se osjeća mirno. Na primjer, ako vaša teta voli vani, mogli biste je odvesti u dvorište ili ako se vaš mlađi brat osjeća sigurno u svojoj sobi, mogli biste ga pitati želi li ići s vama. Međutim, ako niste sigurni da je osoba u stanju održavati sigurnost za druge i sebe, nije sigurno da ste oboje sami zajedno i vrijeme je da pozovete pomoć.
Korak 5. Pogrešite sa strane opreza
Psihotične epizode ozbiljne su pojave i morate ih tretirati kao takve. Ako ste u blizini nekoga tko možda ima psihotičnu epizodu (pogotovo ako je to netko koga ne poznajete), ili ako niste sigurni može li postati nasilan, važno je pozvati pomoć. Aktivno psihotična osoba možda neće shvatiti da im je u ovom trenutku potrebna pomoć, ali da se okrene situacija, ne bi oklijevala potražiti pomoć za vas.
Ako ne poznajete osobu koja ima epizodu ili je ne poznajete dobro, odmah pozovite pomoć. Možda u blizini imaju prijatelja ili člana obitelji koji su bolje opremljeni da im pomognu
Metoda 2 od 3: Rukovanje nasilnom psihotičnom epizodom
Ljudi s psihotičnim poremećajima neće nužno biti nasilni. Međutim, u nekim slučajevima osoba može biti toliko pod stresom i odvojena od stvarnosti da ne razumije što radi.
Korak 1. Procijenite da li postoji opasnost
Rijetko se događa da pojedinac koji prolazi kroz psihotičnu epizodu postane nasilan, iako se to može dogoditi. Psihotični pojedinci su u većem riziku od samoozljeđivanja. Sve prijetnje nasiljem, samoozljeđivanjem ili samoubojstvom treba shvatiti ozbiljno.
Povijest zlouporabe droga i alkohola povećava vjerojatnost da će osoba postati nasilna
Korak 2. Klonite se ako situacija postane prijeteća ili nasilna
Ako u bilo kojem trenutku posumnjate da je ta osoba opasna, za sebe ili za druge, odmah pozovite pomoć. Razmislite o tome da nazovete hitnu pomoć ili druge medicinske stručnjake-ako nemate vremena za traženje telefonskih brojeva, samo nazovite hitnu pomoć.
- Ako ste u sobi s agresivnom osobom, odmah napustite sobu.
- Ako policija dođe na mjesto događaja, pokušajte objasniti situaciju prije nego što izravno stupi u interakciju s osobom koja doživljava psihotičnu epizodu. Bez uplitanja i ugrožavanja sebe ili drugih, potaknite policajce da ostanu mirni i riješe situaciju bez uporabe sile.
Korak 3. Zaštitite psihotičnog pojedinca od njih samih
Ako je osoba opasna po sebe, uklonite sve oštre predmete i opasne materijale iz osobe i iz sobe te zaključajte sve prozore i balkone bez rešetki. Pokušajte osobu smiriti. Nazovite policiju ili hitnu pomoć ako postoji šansa da će osoba pokušati samoubojstvo ili si nanijeti ozbiljnu tjelesnu štetu.
- Ako vas pitaju zašto držite nešto opasno (npr. Nož), recite "Odlažem to". Ako je netko sklon psihotičnim epizodama, možda bi bilo prikladno držati zaključane oštre predmete/potencijalno opasne predmete.
- Mirno razgovarajte s pojedincem i pokušajte deeskalirati situaciju. Ako psihotični pojedinac traži stvari ili postavlja zahtjeve, pridržavajte se onih koji su sigurni i razumni.
Korak 4. Izbjegavajte pokušaje da ih obuzdate ili se izložite opasnosti
Ako se psihotični pojedinac ponaša nasilno ili prijeti nasiljem, nemojte si to prepustiti da riješite problem. Možete riskirati osobnu štetu, osobito ako se pokušate fizički boriti s psihotičnom osobom.
Vaš glavni prioritet trebao bi biti zaštita sebe i drugih. Ako možete učiniti nešto kako biste zaštitili psihotičnog pojedinca (npr. Izvaditi nož s obližnje ploče stola), pri tome se čuvajte
Metoda 3 od 3: Rukovanje nenasilnom psihotičnom epizodom
Korak 1. Vodite miran razgovor
Ako psihotična osoba nije nasilna, razgovarajte s njima normalnim glasom. Najbolje je dati 5 puta više prostora, zadržati otvoreno držanje i izbjegavati pravo lice prema osobi, što bi moglo izgledati prijeteće. Pokušajte ih utješiti ako dožive ili haluciniraju nešto neugodno. Razgovor bi trebao biti jednostavan; pojedinci koji prolaze kroz psihotičnu epizodu mogu imati poteškoća u komunikaciji ili govoru.
- Postavljajte im pitanja i ako vam se čini da im um luta, pokušajte im privući pozornost.
- Uvjerite ih i recite im da ste tu za njih.
Korak 2. Pazite da se ne upuštate u halucinacije osobe
Iako želite izbjeći okrivljavanje ili kritiziranje psihotičnog pojedinca, trebali biste izbjegavati i igranje s njegovim psihozama. To će samo pogoršati situaciju i otežati povratak pojedinca iz stvarnosti. Međutim, pokušajte se s njima ne svađati niti s njima previše raspravljati.
- Umjesto: "I ja čujem iste glasove", pokušajte reći "Ne čujem te glasove, ali mogu reći da vam smetaju."
- Najbolje je ne izravno proturječiti osobi i reći joj sve za što vjeruju da nije istina. Zbog toga bi se mogli osjećati ljutito i nesigurno, što će ih natjerati da se povuku dalje u sve što proživljavaju.
Korak 3. Pokažite razumijevanje
Suosjećajte i potvrđujte njihove osjećaje. Psihoza može biti zastrašujuća i zbunjujuća stvar za doživjeti. Osoba možda ne razumije kako se nositi s tim. Imajte na umu da se oni ne mogu "izvući iz toga", niti su oni krivi što im se to događa. Neka osoba zna da je shvaćate ozbiljno i podržavate. Evo nekoliko primjera korisnih stvari za reći:
- "Ne mogu zamisliti kroz što prolaziš, ali rado ću te slušati."
- "Ne razumijem u potpunosti kroz što prolaziš, ali razumijem da mora biti stvarno teško."
- "Postoji li netko kome vjeruješ da te mogu nazvati?"
- "Što mogu učiniti da se sada osjećate sigurno?"
Korak 4. Odvedite ih liječniku
Psihijatar ili psiholog mogu pomoći otkriti što je uzrokovalo epizodu i spriječiti buduće psihotične epizode. Ako pojedinac već nije na terapiji i liječenju, potaknite ga da to učini nakon što psihotična epizoda prođe.
- Odlazak liječniku je važan. Psihoza može biti znak privremenog stresa (poput tuge ili nedostatka sna), ali može biti i znak poremećaja mentalnog zdravlja ili fizičkog zdravstvenog problema koji uzrokuje psihozu.
- Stručnjaci za mentalno zdravlje moći će pomoći osobi u poduzimanju koraka za smanjenje učestalosti i ozbiljnosti njihovih epizoda. Pobrinite se da osoba nakon epizode ima gdje otići po pomoć. Ako to ne učine, pomozite im da pronađu pomoć.
- Stvari poput brige o sebi, upravljanja stresom i savjetovanja mogu uvelike promijeniti mentalno zdravlje osobe.
Korak 5. Tražite pomoć ako vam zatreba
Suočavanje s tuđom psihotičnom epizodom može biti vrlo stresno, pogotovo ako je ta osoba voljena osoba ili ne znate što nije u redu. Možda će vam pomoći razgovarati s terapeutom ili savjetnikom.
- Ako je osoba voljena osoba, slijedite i nju. Provjerite jesu li sigurni i zdravi. Sve dok ne umanjujete važnost vlastitog iskustva, možete im reći o svom doživljaju njihove psihotične epizode i zašto je i vama bilo teško.
- Pazite da ih ne kritizirate niti osuđujete njihovo iskustvo. Važno je izbjeći da se osjećaju loše zbog svog ponašanja ili ih zabrinuti da su vas možda uplašili. Moraju znati da ih ne krivite za njihovu bolest i da vam je i dalje stalo.
Savjeti
- Nemojte davati lijekove koji nisu bili propisani osobi bez savjetovanja s liječnikom.
- Ako osoba ima ponavljajuće psihotične epizode, razgovarajte s njom kad je bistra i pitajte kako pomoći sljedeći put kad se to dogodi.
