Teško je osjećati se uzrujano ili pod stresom dok se smijete. To je zato što smijeh pomaže u smanjenju reakcije tijela na stres, ostavljajući vas smirenim i opuštenim. Smijeh možda neće pomoći svima koji se osjećaju pod stresom, a možda neće imati previše učinka na ljude koji pate od kroničnog stresa povezanog s anksioznošću ili depresijom. Međutim, ako se osjećate iscrpljeno zbog približavanja roka, teškog dana na poslu ili drugih manjih frustracija, smijeh je brz i jednostavan način za smanjenje razine stresa bez ikakvih negativnih nuspojava.
Koraci
1. dio od 3: Smijte se svaki dan
Korak 1. Provedite vrijeme sa smiješnim ljudima
Neki ljudi jednostavno imaju izvrstan smisao za humor. Ako ste zainteresirani za smanjenje stresa smijehom, pokušajte provesti vrijeme s prijateljima ili rodbinom koji vas redovito nasmijavaju.
- Svakodnevno ostanite u kontaktu sa smiješnim ljudima, čak i ako je to samo tekstualna poruka ili telefonski poziv.
- Popijte kavu zajedno, večerajte zajedno ili se samo sastanite da prošetate parkom. Vjerojatno ćete se na kraju nasmijati i provesti ćete vrijeme s bliskim prijateljem ili članom obitelji.
Korak 2. Gledajte i slušajte komedije
Komedija je žanr koji izaziva smijeh. Ako se osjećate pod stresom, gledanje smiješnog filma ili slušanje rutine komičara može vam pomoći da se nasmijete i osjećate manje stresa dok se zabavljate.
- Ako ste na poslu ili u školi, pokušajte gledati kratke komične isječke na računalu ili pametnom telefonu. Ovo je sjajan način da se nasmijete kad nemate dovoljno vremena.
- Slušajte komični radio ili stand-up albume dok putujete na posao i s posla. Ovo je zabavna i opuštajuća alternativa slušanju vijesti ili radijskom razgovoru. Također će vam pomoći da ne razmišljate o negativnim stvarima.
- Ako živite u području gdje se komične emisije izvode uživo, priuštite si izlet u komičarskom klubu.
Korak 3. Držite duhovite uspomene pri ruci
Ako vam treba brz smijeh na poslu ili u školi, pokušajte zadržati sitnice koje vas nasmiju za radnim stolom ili u ormariću. Na primjer, možete okačiti smiješne fotografije, stripove ili suvenire iz duhovitih prilika.
Korak 4. Pronađite humor u glupim situacijama
Smijanje za ublažavanje stresa ne zahtijeva uvijek da se smijete komičnim situacijama. Ponekad najbolji smijeh tijekom dana dolazi iz manjih situacija koje su apsurdne ili na neki drugi način glupe. Na primjer, pronalaženje humora u načinu na koji ljubitelj sporta tako ozbiljno shvaća pobjede i gubitke ili nasmijanje apsurdnosti određenih reality TV emisija moglo bi vam olakšati raspoloženje.
- Ne budi okrutan u svom smijehu. Umjesto toga, pokušajte pronaći lakoću u situacijama u kojima ljudi sebe ili svoje okolnosti shvaćaju bespotrebno ozbiljnim.
- Možete se nasmijati sami sebi kad se zeznete ili učiniti nešto glupo, ali pazite da ne pogrdite sami sebe. Ako suština smijeha samom sebi uključuje misli poput: "To je bilo tako glupo od mene", možda ćete morati preoblikovati svoju perspektivu. Naučiti se smijati sebi također vam može pomoći da razvijete veću otpornost i izbjegnete da se shvaćate previše ozbiljno.
Korak 5. Naučite viceve
Šale su izvrstan način za ublažavanje napete situacije. Možete naučiti viceve i pričati ih drugima kako bi ih nasmijali, ili jednostavno čitati viceve kako biste se nasmijali tijekom stresnih trenutaka tijekom dana.
- Šale možete pronaći pretraživanjem interneta ili čitanjem knjige viceva.
- Uvjerite se da su vicevi koje čitate prikladni, osobito ako ih namjeravate čitati na poslu ili pričati tijekom društvenih situacija.
- Izbjegavajte šale koje diskriminiraju ili ponižavaju marginalizirane skupine ljudi. To uključuje šale koje su rasističke, mizoginističke, homofobne ili ksenofobne.
Korak 6. Pridružite se grupi za terapiju smijeha
Možete pronaći načine za smijeh svaki dan u svojim društvenim krugovima, ali nekim ljudima to možda neće biti dovoljno. Ako se nosite sa ozbiljnijim problemima koji vam izazivaju stres, poput iscrpljujuće bolesti ili značajne životne traume, terapija smijehom može biti zdrav dodatak liječenju.
- Terapija smijehom djeluje s malim skupinama pojedinaca koji se nose sa sličnim problemima.
- Cilj terapije smijehom je pomoći jedni drugima u ozdravljenju i smanjiti ukupnu razinu stresa.
- Grupe za terapiju smijeha možete pronaći u svom području pretraživanjem na mreži ili pitajući svog liječnika ili terapeuta o dodavanju ovoga u vaš plan liječenja.
Dio 2 od 3: Prepoznavanje ograničenja smijeha
Korak 1. Izbjegavajte smijeh na tuđi račun
Ako imate blisko prijateljstvo s kolegom ili susjedom, možda ćete se osjećati ugodno dražiti jedni druge o određenim temama. Međutim, nikada se ne smijete smijati na tuđi račun, niti se morate rugati kvalitetama zbog kojih bi netko mogao biti samosvjestan.
- Nikada se nemojte rugati nečijoj težini, godinama, rasi, vjeri, nacionalnosti ili izgledu. Čak i ako se prijatelj šali o tim osobinama u sebi, možda vam to ne bi odgovaralo.
- Općenito, zapitajte se može li netko biti povrijeđen ili uvrijeđen danom šalom. Ako mislite da je odgovor potvrdan, najbolje je prenijeti taj vic.
Korak 2. Oduprite se porivu da smijeh izbjegnete
Neki ljudi koriste smijeh kako bi izbjegli rješavanje ili čak priznanje ozbiljnih problema u svom životu. Ova uporaba smijeha nije zdrav način za suočavanje sa stresom jer aktivno izbjegava temeljne probleme s kojima se nosite.
- U redu je male probleme pretvoriti u šale, ali ako se šalite o ozbiljnim promjenama u životu ili traumi, mogli biste nanijeti više štete nego koristi. Međutim, neki ljudi koriste smijeh kao obrambeni mehanizam.
- S velikim se životnim problemima možete smijati samo nakon što se s njima suočite i naučite iz iskustva.
Korak 3. Potražite pomoć za ozbiljne probleme
Ako se borite s ozbiljnim emocionalnim ili psihološkim traumama, smijeh neće biti dovoljan. Možda ćete morati raditi s terapeutom ili uzimati lijekove na recept kako biste lakše upravljali ozbiljnim stanjima poput anksioznosti, depresije, bipolarnog poremećaja i PTSP -a.
- Ako se osjećate nervozno, tjeskobno ili pod stresom većinu ili većinu vremena, tada se vaša kvaliteta života mogla smanjiti i možda će vam trebati pomoć njegovatelja mentalnog zdravlja.
- Pitajte svog liječnika o radu s terapeutom. Također možete pronaći terapeute u svom području pretraživanjem na mreži ili provjerom lokalnog telefonskog imenika.
3. dio od 3: Smanjenje svakodnevnog stresa
Korak 1. Koristite tehnike opuštanja
Ako se osjećate stvarno pod stresom, smijeh možda neće biti dovoljan. Mnogi medicinski stručnjaci preporučuju korištenje tehnika opuštanja kako bi se lakše nosili sa stresom i nosili s teškim emocijama.
- Progresivno opuštanje mišića uključuje napetost svake grupe mišića u vašem tijelu, a zatim oslobađanje napetosti. Pokušajte zadržati napetost svake skupine mišića najmanje 5 sekundi, a zatim pustite mišiće da se opuste oko 30 sekundi prije nego što ponovite.
- Meditacija uključuje fokusiranje na dah kako biste oslobodili stresne ili uznemirujuće misli i emocije. Polako udahnite kroz nosnice dok brojite do pet, zadržite dah pet sekundi, a zatim polako izdahnite dok brojite do pet. Pokušajte koristiti besplatnu aplikaciju za meditaciju pod nazivom "Insight Timer" za vježbanje meditacije.
- Joga i Tai Chi uključuju usklađivanje daha s polaganim, namjernim pokretima i istezanjem radi postizanja smirujućeg osjećaja dobrobiti.
Korak 2. Spavajte dovoljno svake noći
Neadekvatan ili nemiran san može drastično utjecati na razinu stresa. S vremenom to može povećati rizik od razvoja značajnih, dugoročnih problema povezanih sa stresom, poput anksioznosti ili depresije.
- Većini odraslih osoba potrebno je sedam do devet sati sna svake noći, iako je nekim pojedincima možda potrebno 10 ili 11 sati sna kako bi se osjećali potpuno odmoreni.
- Tinejdžerima je obično potrebno 8 do 10 sati sna svake noći, iako je nekima potrebno i 11 sati. Djeci školske dobi potrebno je između 9 i 11 sati sna, ali nekima će možda trebati čak 12 sati sna svake noći.
Korak 3. Redovito vježbajte
Vježba je izvrstan način za suočavanje sa stresom. Vježba pomaže u sagorijevanju viška energije i oslobađa endorfine zbog kojih se osjećate dobro. Također može imati meditativan učinak kada se borite s procesom stresnog događaja.
- Bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti može pomoći u upravljanju stresom, čak i ako nemate puno vremena. Na primjer, ako ne možete izdvojiti sat vremena u teretani, odvojite vrijeme za nekoliko 10-minutnih šetnji ili se odvezite biciklom na posao kako biste brzo, opuštajuće vježbali.
- Odlučite se za aktivnosti u kojima uživate. Na primjer, ako mrzite trčanje, umjesto toga isprobajte tečaj joge, plivanje ili rolanje. Također možete upotrijebiti aplikaciju za lakše vježbanje, kao što je "Kauč do 5K" koji će vam pomoći u trčanju.
- Važno je postupno povećavati razinu kondicije. Posavjetujte se sa svojim liječnikom prije početka ili pojačavanja bilo kojeg režima vježbanja kako biste osigurali da je vaše tijelo dovoljno zdravo da podnese fizičku aktivnost.
Korak 4. Potražite socijalnu podršku
Socijalna podrška iznimno je važna ako se bavite ozbiljnim stresnim problemima. Društvenu podršku možete pronaći ako se obratite prijateljima, rodbini ili čak suradnicima kojima vjerujete i s kojima imate dobre odnose.
- Izgradite svoju društvenu mrežu podrške s ljudima kojima možete vjerovati. Možda čak pokušate pronaći ljude koji dijele vaše interese pomoću web stranice poput meetup.com.
- Razmislite o tome s kojim je ljudima od povjerenja najlakše razgovarati. Na primjer, rođaka koji radi puno radno vrijeme i ima nekoliko djece kod kuće možda neće biti tako lako pronaći kao prijatelja koji radi s nepunim radnim vremenom.
- Neka ljudi iz vaše mreže za podršku znaju o stresnim događajima u vašem životu. Pitajte možete li ih nazvati, poslati poruku ili ih posjetiti u teškim vremenima.
- Pobrinite se i da pitate svoje prijatelje i rodbinu kako im ide te da provedete vrijeme razgovarajući ili se družeći i kad vam stvari idu dobro. Na taj način neće imati osjećaj da im se obraćate samo kad vam zatreba pomoć.
Korak 5. Radite na promjeni izgleda
Mnogi ljudi gomilaju nepotreban stres zauzimajući perfekcionistički stav. Možda ćete imati osjećaj da sve vrijeme treba raditi savršeno, bilo na poslu, u školi ili samo u održavanju reda u kući. Iako vam ova vrsta pogleda može pomoći da se osjećate produktivnije na poslu, s vremenom može biti vrlo štetna.
- Pokušajte promatrati svoje misli i zaustaviti se kad god pomislite: "moram", "moram" ili "moram". Ulovite se svaki put kada zateknete da mislite da drugi ljudi ili situacije trebaju, moraju ili moraju biti na određeni način. Pokušajte upotrijebiti brojač i kliknuti ga svaki put kad se upustite u ovu vrstu razmišljanja. To će vam pomoći da postanete svjesniji koliko često imate takve misli. Također, svakako preoblikujte misli.
- Na primjer, mogli biste promijeniti misao u nešto poput: "Volio bih da su stvari drugačije, ali situacija je takva kakva je. Ne mogu je promijeniti, pa ću pronaći načine da to prihvatim i izvučem najbolje iz toga."
- Radite na tome da se nagradite za dobro ponašanje, umjesto da se kažnjavate za loše ponašanje.
- Ako se zaista borite s time kako promijeniti svoj pogled, možda će vam pomoći kvalificirani terapeut. Pitajte svog liječnika odgovara li vam terapija.
