Često se borite da vidite bilo kakvo značenje ili svrhu svojih svakodnevnih aktivnosti? Želite li se riješiti loših navika, ali ne možete pronaći želju za tim? Nada se može činiti kao neodređena riječ koja možda nema nikakvu važnost za vaš život, ali ako znači vidjeti mogućnosti svojstvene vašem životu, mogla bi vam samo biti nužna prethodnica da izađete iz svake kolotečine u kojoj biste se mogli naći Slijedite ove korake u nastavku da biste nastavili sa sagledavanjem više mogućnosti u svakodnevnim životnim okolnostima.
Koraci
Metoda 1 od 4: Zamislite svoj život
Korak 1. Shvatite kako želite da izgleda vaš život
Ljudi se često bore nadati se boljem sutra jer ne znaju kako bi to moglo izgledati. Prije nego što se nadate, možda će biti potrebno prvo shvatiti kakvu vrstu života zamišljate kao najpoželjniju. Odvojite malo vremena da razmislite o svom idealnom životu i što bi on uključivao.
- Zapitajte se: "Kad bih se sutra mogao probuditi i imati života, kakav bi to bio?" Razmislite o što više detalja. Kako bi izgledala vaša kuća? Kakvi bi bili tvoji prijatelji? U kojim biste vrstama aktivnosti sudjelovali?
- Možda će vam biti od pomoći da napišete svoju viziju svog života kako biste je mogli pregledati i s vremena na vrijeme ponovno pregledati.
Korak 2. Usporedite svoju idealnu viziju sa sadašnjim životnim okolnostima
Nakon što shvatite kakav biste život željeli imati u idealnom svijetu, usporedite taj život sa sadašnjim životnim okolnostima. Na taj način možete odrediti koja su područja vašeg života već u skladu s vašom vizijom ili ste krenuli u pravom smjeru.
- Na primjer, ako zamislite da ste mršaviji za 40 kilograma, razmislite o tome što trenutno radite kako biste došli do tog cilja. Jedete li zdravu hranu? Kontrolirate li svoje porcije? Redovito vježbate? Što vam je potrebno da se približite svojoj viziji?
- Dok razmišljate o svom životu, razmislite o trenutnim okolnostima. Je li se neki od aspekata vaše idealne vizije već očitovao u vašem životu?
Korak 3. Razmislite imate li realna ili nerealna očekivanja za svoj život
Da biste imali nadu, važno je pobrinuti se da vizija koju imate za sebe bude realna. Ako vaša vizija nije realna, možda ćete se osjećati beznadno. Uzmite u obzir svoju viziju svog života i pokušajte utvrditi je li vaša vizija realna. Ako ne, možda ćete morati napraviti neke prilagodbe kako bi vaša vizija bila nešto što možete postići.
Na primjer, zamislite da je vaša vizija biti milijunaš, ali ne znate kakvu vrstu posla biste htjeli tamo odvesti. U tom slučaju razmislite o tome da počnete s ciljevima koji su relevantniji za vaše trenutne životne uvjete
Korak 4. Postavite sebi neke ciljeve
Imati ciljeve prema kojima raditi jedan je od najboljih načina za nadu. Nakon što ste razvili viziju svog života, odvojite vrijeme da postavite neke ciljeve. Zapišite svoje ciljeve i trudite se da ih postignete. Kako biste poboljšali svoje šanse za postizanje svojih ciljeva, pobrinite se da ciljevi koje ste postavili budu SMART ciljevi. Ovaj akronim označava sljedeće značajke:
- Specifičan-cilj je usmjeren, a ne širok i/ili nejasan
- Mjerljivo-cilj se može kvantificirati (mjeriti brojevima)
- Orijentirano na akciju-cilj je nešto na čemu možete aktivno raditi i kontrolirati
- Realno-cilj je nešto što zapravo možete postići s resursima koji su vam na raspolaganju
- Vremenski ograničeno-cilj ima početak i završetak ili rok za koji ćete se pridržavati
Metoda 2 od 4: Razvijanje nade
Korak 1. Priznajte svoje snage
Nekim ljudima može nedostajati nade jer se osjećaju kao da nisu dobri ni u čemu. Ako ste osjećali ovu vrstu beznađa, pokušajte napraviti popis svih svojih snaga i postignuća. Pročitajte popis i čestitajte sebi na ovim pozitivnim osobinama. S vremena na vrijeme malo si potapšaš leđa pomoći će ti da razviješ nadu u budućnost.
Korak 2. Kultivirajte odnose podrške
Koliko god je to moguće, okružite se sposobnim i podržavajućim ljudima. Nastojte se okružiti onima koji vam pomažu da se osjećate dobro i potiču vas da budete najbolji. Mreža prijatelja koja vas podržava pomoći će vam da unaprijedite svoje interese i ciljeve. Mnogo je lakše pronaći nadu unutar jake zajednice, a ne potpuno sami.
Pogledajte aktivnosti i stavove ljudi oko vas. Provjerite može li bilo koji od njih poslužiti kao uzor za ono što biste sami htjeli postići. Također razmislite o tome kako se ljudi oko vas ponašaju i kako se osjećate
Korak 3. Uključite se u ugodne aktivnosti
Raditi stvari u kojima uživate također vam može pomoći da razvijete osjećaj nade. Uključivanjem u aktivnosti koje vas svakodnevno vesele, imat ćete veći osjećaj svrhe. Ako niste sigurni koje vam aktivnosti donose najveću radost, isprobajte neke nove stvari kako biste to shvatili. Pohađajte tečaj na fakultetu u lokalnoj zajednici, isprobajte novi sport, naučite novu vještinu ili se bavite novim hobijem.
Korak 4. Uključite se u uzrok
Uključivanje u neki cilj u vašoj zajednici može biti odličan način za njegovanje nade u budućnost. To može biti u vašoj lokalnoj zajednici ili čak na mrežnoj zajednici, ali u svakom slučaju bitno polazište ovdje je izgradnja odnosa s drugima oko zajedničkih ciljeva ili projekata. Uključivanje sebe s drugim ljudima koji dijele vaše interese može vam pomoći u prevladavanju otuđenja, što može izazvati osjećaj beznađa.
- Uključite se u lokalnu politiku ili se pridružite raspravi na internetskom forumu o nekoj svjetskoj aferi zbog koje biste mogli biti strastveni. Što više ovo radite, bit će vam lakše.
- Razmislite o volonterskom radu. Neka su istraživanja pokazala da volontiranje ima širok raspon dobrobiti za vaše mentalno i fizičko zdravlje.
Korak 5. Stavite se u raznovrsnije situacije
Uvijek ako ostanete u svojoj zoni udobnosti možete se osjećati beznadno i depresivno. Međutim, stavljanje sebe u situacije koje vam stvaraju neugodu može vam pomoći da pređete kroz beznađe i druge negativne emocije. Izlazak iz vaše zone udobnosti bitan je za promjenu vaših obrazaca razmišljanja i učenje pristupa svijetu s više nade.
Potražite aktivnosti u svom životu koje vas stavljaju u taj okvir između osjećaja tek neznatne nelagode i potpune obuzetosti svojom tjeskobom. To će vam obično biti najbolje vrijeme za rast i razvoj osjećaja nade. Na primjer, možete pokušati izaći s kolegama nakon posla ako obično idete ravno kući
Korak 6. Pratite svoje misli i osjećaje u dnevniku
Dnevnik vam može pomoći da shvatite zašto ste se osjećali beznadno, a to je i odličan način za ublažavanje stresa. Za početak vođenja dnevnika odaberite ugodno mjesto i planirajte posvetiti oko 20 minuta dnevno pisanju. Započnite pisanjem o tome kako se osjećate, što mislite ili što god želite. Svoj dnevnik možete koristiti i za bilježenje napretka u ostvarenju svojih ciljeva.
Pokušajte voditi dnevnik zahvalnosti. Svake noći razmislite o tri stvari na kojima ste zahvalni i zapišite ih. Ako ovo radite svaki dan, pomoći će vam da razvijete izgled koji daje više nade, a može vam pomoći i da bolje spavate i uživate u boljem zdravlju
Korak 7. Čuvajte sebe
Vježbajte, jedite zdravu hranu, dovoljno se odmorite i opustite. Radeći ove stvari pomoći će vam da razvijete osjećaj nade. Dobro se brinući o sebi, šaljete svom umu signale da zaslužujete biti sretni i dobro tretirani. Pobrinite se da posvetite dovoljno vremena zadovoljavanju svojih osnovnih potreba za tjelovježbom, hranom, snom i opuštanjem.
- Redovito vježbajte. Pokušajte 30 minuta umjereno vježbati dnevno.
- Jedite uravnoteženu prehranu zdrave hrane poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina.
- Spavajte 7-9 sati po noći.
- Odvojite najmanje 15 minuta dnevno za opuštanje. Vježbajte jogu, vježbe dubokog disanja ili meditirajte.
- Pijte 8 čaša vode dnevno.
Metoda 3 od 4: Suočavanje sa tjeskobom i beznađem
Korak 1. Identificirajte simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)
Ljudi s PTSP -om, među ostalim simptomima, često doživljavaju beznađe. Razmislite patite li od PTSP -a i razgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje ako sumnjate da jeste. Neki od uobičajenih tipova PTSP -a i odgovarajući simptomi uključuju:
- Hiperaktivnost: razdražljivost, uznemirenost, poteškoće sa spavanjem, poteškoće s koncentracijom, osjećaj panike, uvijek spreman za napad ili odgovor
- Ponovno proživljavanje: noćne more, nametljive uspomene i sjećanja, doživljavanje fizičkih simptoma traumatičnog događaja, iznimno osjetljivi na podsjetnike na traumu
- Otupljivanje: osjećaj isključenosti ili robotizacije, gubitak interesa za ljude i aktivnosti, osjećaj beznađa, izoliranosti i/ili depresije, izbjegavanje razmišljanja o ljudima povezanim s traumom
Korak 2. Riješite svoju tjeskobu oko budućnosti
Istraživanje je pokazalo da imati nerealna očekivanja od sebe-u određenom smislu, imati "lažnu nadu"-može izazvati tjeskobu. Ta tjeskoba može otežati sagledavanje mogućnosti koje su vam na raspolaganju. Nekontrolirana tjeskoba može ometati vaš napredak i učiniti da se osjećate manje nade. Da biste stvorili realnu nadu, za razliku od "lažne nade", morate se naučiti nositi sa svojom tjeskobom.
- Pokušajte vježbati sustavnu desenzibilizaciju. Sustavna desenzibilizacija olakšava ljude u teškim situacijama kako bi se mogli osjećati ugodnije s njima. Počnite s učenjem osnovnih tehnika opuštanja, poput vježbi dubokog disanja ili meditacije. Zatim izvedite takve tehnike u situacijama koje vam stvaraju neugodu. Na primjer, ako počnete osjećati tjeskobu kada razmišljate o planovima za sutra, koncentrirajte se na dah i regulirajte ga kako zamišljate mogućnosti za sebe.
- Kako postajete manje zabrinuti zbog situacija u kojima vam je pomalo neugodno, izazovite sebe da vježbate tehnike opuštanja u situacijama zbog kojih se osjećate tjeskobnije. Nastavite napredovati dok se ne pozabavite situacijom koja vam stvara najviše tjeskobe.
Korak 3. Uočite kada nedostatak nade postaje sveobuhvatno beznađe
Gotovo svi u određenim situacijama doživljavaju tjeskobu ili se osjećaju tužno u kratkim razdobljima svog života. To mogu biti korisne reakcije na određene nezdrave stvari u životu. No, kad se ti osjećaji počnu vezivati za sve u vašem okruženju, to bi mogao biti pokazatelj nečeg ozbiljnijeg, poput anksioznog poremećaja ili depresije.
- Pokušajte riješiti obrasce razmišljanja koji su vas sputavali razgovarajući s nekim o tome kako ste se osjećali. Razmislite o posjetu terapeutu ili savjetniku za mentalno zdravlje, ili čak grupi za podršku mentalnom zdravlju.
- Kada je vaša anksioznost ili depresija povezana s nečim ili nekim u vašem životu, možda će biti potrebno izvršiti ekstremnu promjenu, poput preseljenja na novo mjesto ili jednostavno dalje od osobe koja vam je smetala. Dobijte povratne informacije od drugih ljudi u svojoj zajednici kojima vjerujete prije donošenja odluka koje bi vam mogle drastično promijeniti život.
Korak 4. Razmislite o posjetu stručnjaku za mentalno zdravlje
Ako slučajno osjetite visok stupanj anksioznosti ili jednostavno ne možete izaći iz nezdrave navike ili obrasca razmišljanja, posjet profesionalnom terapeutu mogao bi vam pomoći da krenete u pravom smjeru. Mogu vam ponuditi korisne psihološke alate i/ili tehnike koje bi vam mogle pomoći u prevladavanju vaših jedinstvenih prepreka. To može biti osobito korisno ako se osjećate frustrirano svojim životom nakon više neuspjelih pokušaja da ga promijenite.
Metoda 4 od 4: Razumijevanje nade
Korak 1. Razmislite što znači imati nadu
Nada je stav na koji radite svaki dan. To nije trajno stanje duha. Jedna od definicija nade koju koriste neki psiholozi je „pozitivno motivacijsko stanje koje se temelji na interaktivno izvedenom osjećaju uspješne (a) aktivnosti (energija usmjerena na cilj) i (b) putova (planiranje za postizanje ciljeva).“Nada je rezultat činjenja stvari koje nam donose zadovoljstvo i pomažu nam da postignemo svoje ciljeve.
Korak 2. Shvatite da morate raditi na svom stavu svaki dan
Nemojte očekivati da ćete se odjednom više nadati, kao da postoji prekidač koji jednostavno možete uključiti ili isključiti. Da biste dobili nadu, morate svakodnevno raditi na svom stavu. Poduzmite ovaj proces jedan po jedan i usredotočite svoju pozornost na aspekte svog života nad kojima zapravo imate kontrolu.
Na primjer, ako vam nedostaje nade u vezi sa sposobnošću pronalaska posla. Nemojte se zadržavati na onome što ne možete kontrolirati, kao na primjer tko vas zove na razgovor. Počnite razmišljati o tome što možete kontrolirati, na primjer na koliko se poslova prijavljujete. Svaki dan poduzimajte male korake kako biste izgradili nadu radeći na stvarima koje možete kontrolirati
Korak 3. Naučite osporavati svoje negativne misli, a ne ignorirati ih
Da biste imali nadu, važno je poraditi na svojoj sposobnosti da se nosite s negativnim mislima i prestati im dopustiti da vas nadvladaju. Naučivši se suočiti s teškim emocijama kad se pojave, umjesto da ih ignorirate, možete početi shvaćati zašto imate te osjećaje. Razumijevanje vaših osjećaja pomoći će vam da se s njima nosite na konstruktivan način, umjesto da im dopustite da vas prestignu.
Na primjer, ako primijetite da vas ponekad obeshrabruje napredak u mršavljenju, razmislite o tome zbog čega se osjećate tako. Uspoređujete li se s drugim ljudima? Ne gubite kilograme tako brzo kako ste se nadali? Pokušajte identificirati izvor svog obeshrabrenja, postanite svjesniji razloga ovih misli
Korak 4. Prepoznajte da morate biti otporni u izazovnim situacijama
Da biste njegovali osjećaj nade, morate naučiti kako funkcionirati u situacijama koje vam izazivaju nevolju i narušavaju osjećaj motivacije. Istraživanje je otkrilo da učenje ugodnije situacije u prijetećim situacijama zapravo može smanjiti rizik od tjelesnih zdravstvenih problema i poboljšati cjelokupno psihološko funkcioniranje.
Snažan sustav socijalne podrške i osjećaj povjerenja u svoje sposobnosti također su potrebni za razvoj osjećaja otpornosti
Video - Korištenjem ove usluge neki se podaci mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
Nemojte se bojati potražiti pomoć ako se osjećate beznadno. Ne morate se sami nositi s tim emocijama. Razgovarajte s prijateljem, učiteljem, savjetnikom ili nekim drugim kome vjerujete
Upozorenja
- Beznađe može biti simptom depresije ili drugog mentalnog problema. Potražite pomoć što je prije moguće ako se osjećate beznadno i čini se da se osjećaji ne popravljaju.
- Ako se osjećate suicidalno, odmah potražite pomoć! Ako ne znate kamo se obratiti, nazovite Nacionalnu telefonsku liniju za prevenciju samoubojstava na 1-800-273-8255.
