Delirij je skupina simptoma koji se iznenada javljaju kao posljedica oštećenja mentalnih funkcija. Ljudi s delirijem često su zbunjeni, nesposobni oblikovati koherentne misli ili radnje te imaju problema s kratkoročnim pamćenjem. Ovo se stanje često javlja kod starijih osoba i onih koji imaju ozbiljno zdravstveno stanje, poput sistemske infekcije. Ako netko ima delirij, mora ga liječiti liječnik. Taj će se liječnik usredotočiti na liječenje osnovne bolesti i kontrolu ponašanja povezanog s delirijem koje može biti opasno ili ometati.
Koraci
Metoda 1 od 3: Medicinsko liječenje delirija
Korak 1. Liječite temeljnu bolest
Postoji veliki broj medicinskih problema koji mogu izazvati delirij. One mogu varirati od bolesti opasnih po život, poput moždanog udara, do jednostavnih problema koji se lako mogu riješiti, poput dehidracije. U mnogim slučajevima, nakon što se temeljni problem učinkovito liječi, delirij se sam od sebe čisti.
Budući da delirij ima toliko različitih uzroka, jedan plan liječenja neće raditi za svakog pacijenta. To čini ispravnu dijagnozu osnovne bolesti ključnim aspektom pravilnog liječenja
Korak 2. Poduzmite mjere opreza
U mnogim je slučajevima starije osobe najbolje ne liječiti delirijem. Međutim, ako se osoba jako uzbudi ili postane opasnost za sebe ili druge, potrebno joj je dati lijekove. Razgovarajte sa svojim liječnikom o lijekovima koji bi dobro umanjili njihovu uznemirenost, ali bi im omogućili najbolju moguću kvalitetu života.
- Ako se delirijskom bolesniku ipak mora dati lijek, obično mu se daje antipsihotik, poput haloperidola. U nekim slučajevima mogu im se dati sedativi, ali to se čini vrlo rijetko.
- U nekim slučajevima ekstremnog delirija, pacijente je potrebno obuzdati kako bi zaštitili sebe i druge. To bi se trebalo koristiti samo kao posljednje sredstvo kad se iscrpe sve ostale mogućnosti liječenja.
Korak 3. Razlikujte delirij, demenciju i mentalne bolesti
Delirij se često pogrešno dijagnosticira kao demencija jer su im simptomi slični. Demenciju karakterizira pad dvije ili više funkcija mozga i simptom je stanja, poput Alzheimerove bolesti ili moždanog udara. Delirij se također može zamijeniti za mentalnu bolest, osobito kada je temeljnu bolest teško dijagnosticirati.
- Oni koji imaju delirij obično imaju znatno teže zadržati fokus i pažnju od onih s demencijom.
- Simptomi delirija često se mijenjaju, dok oni s demencijom imaju relativno dosljednu memoriju i vještine razmišljanja tijekom dana.
- Oni s delirijem obično imaju dodatne simptome koji su povezani s njihovom osnovnom bolešću, dok oni s demencijom nemaju.
- Mentalne bolesti i delirij obično se mogu razlikovati uzimajući u obzir koliko je osoba stara i jesu li se njeni simptomi javili iznenada. Starija osoba koja dobije iznenadne simptome vjerojatno će umjesto mentalne bolesti imati delirij.
- Međutim, oni s demencijom vjerojatno će dobiti delirij. Pacijent može imati oba stanja i treba ih liječiti odvojeno.
SAVJET STRUČNIKA
Alex Dimitriu, MD
Sleep Medicine & Psychiatry Professional Alex Dimitriu, MD is the Owner of Menlo Park Psychiatry and Sleep Medicine, a clinic based in the San Francisco Bay Area with expertise in psychiatry, sleep, and transformational therapy. Alex earned his Doctor of Medicine from Stony Brook University in 2005 and graduated from the Stanford University School of Medicine's Sleep Medicine Residency Program in 2010. Professionally, Alex has dual board certification in psychiatry and sleep medicine.
Alex Dimitriu, MD
Sleep Medicine & Psychiatry Professional
Delirium is similar to a dream state
Delirium, in many ways, is the invasion of dreams into your waking life. Unfortunately, for some people, it becomes hard to tell where your dreams end and where reality begins.
Method 2 of 3: Giving Supportive Care
Korak 1. Usredotočite se na to da osobi bude ugodno, mirno i zadovoljno
Želite okruženje osobe s delirijem učiniti što smirenijim i umirujućim. To će učiniti njihovo vrijeme budnosti mirnijim i može dati neke umirujuće učinke kada im je teško.
Održavanje osobe mirnom i ugodnom također će potaknuti mirno spavanje, što ponekad može biti problem za pacijente s delirijem
Korak 2. Neka njihova okolina bude stabilna
Kad je netko u deliriju, može se zbuniti ili zbuniti zbog vrlo malih promjena u svom okruženju. Kako biste to sveli na minimum, pokušajte ne pomicati predmete u njihovoj sobi. Držite namještaj na istom mjestu i svaki put stavljajte predmete koji se svakodnevno donose i uklanjaju, poput jela za hranu.
Možda ćete čak htjeti koristiti ista jela svaki dan kako bi to bilo stabilan dio njihove rutine
Korak 3. Okružite ih poznatim ljudima
Imati prijateljska, poznata lica u blizini može osobu s delirijem učiniti mirnijom i sretnijom. Držite voljene osobe u blizini kad god je to moguće i pokušajte zadržati iste skrbnike svakodnevno, ako je moguće.
Redovito pokazujte osobi sa delirijem slike svojih prijatelja i obitelji kako bi se mogli podsjetiti na ljude koji ih vole i brinu se o njima
Korak 4. Neka njihov raspored bude isti svaki dan
Određena rutina često će učiniti da se osoba s delirijem osjeća ugodnije i manje zbunjeno. Pobrinuvši se da jedu, vježbaju i imaju posjetitelje svaki dan u isto vrijeme može smanjiti zabunu i tjeskobu.
Međutim, imajte na umu da nije uvijek moguće imati postavljen raspored. Ponekad je sve što možete učiniti kako biste se potrudili održati rutinu osobe što je moguće stabilnije i morat ćete se prilagoditi zbog posjeta liječniku ili drugih obaveza
Metoda 3 od 3: Dijagnosticiranje delirija
Korak 1. Identificirajte simptome
Postoji širok raspon simptoma koje može doživjeti netko s delirijem. Simptomi se obično pojavljuju iznenada i uključuju:
- Nerazgovjetan govor
- Smanjeni raspon pažnje
- Nedostatak ekološke svijesti
- Nemir
- Abnormalni obrasci spavanja
- Zbunjenost i dezorijentacija
- Kratkoročni gubitak pamćenja
- Promjene normalnih emocija
- Promjene u osobnosti
- Inkontinencija
- Vizualne halucinacije
- Simptomi bolesti (poput groznice, zimice, boli itd.)
Korak 2. Posjetite liječnika
Važno je da osobu za koju se sumnja da ima delirij pregleda liječnik. Ako netko odjednom pati od zbunjenosti, gubitka pamćenja i nekoherentnosti, trebao bi ga odmah posjetiti liječnik. Odmah odvedite tu osobu u hitnu pomoć ili u ordinaciju.
Budući da je delirij skupina simptoma koja je najčešće uzrokovana bolešću, oni koji je dobiju često su već pod nadzorom liječnika. Međutim, ako vidite znakove delirija kod nekoga tko je hospitaliziran ili prima njegu, ipak biste trebali obavijestiti liječnika ili medicinsku sestru te osobe da se oni pojavljuju
Korak 3. Dovršite procjenu mentalnog zdravlja
Kako bi dijagnosticirao delirij, vaš će liječnik početi neformalno razgovarati s pacijentom kako bi procijenio njihovo cjelokupno psihičko stanje. Postavit će im osnovna pitanja koja će liječniku pokazati imaju li problema s pamćenjem, jasnoćom i razumijevanjem svoje okoline.
- Liječnik može postaviti mnoga pitanja za provjeru moždane funkcije osobe, poput jednostavnih matematičkih problema, koji je dan ili godina i kako se zovu članovi njihove obitelji.
- Ako osoba ima dugogodišnju vezu s liječnikom, liječniku će biti lakše uočiti znakove delirija. To je zato što poznaju osobnost te osobe i moći će primijetiti nenormalno ponašanje.
Korak 4. Odradite fizički pregled
Nakon što liječnik procijeni opće mentalno zdravlje pacijenta, obično obavi i fizički pregled. To može pomoći liječniku da identificira sve osnovne bolesti koje bi mogle uzrokovati delirij.
- Tjelesni pregled uključuje mjerenje krvnog tlaka i temperature osobe te procjenu njezinog kretanja i svih područja boli ili nelagode.
- U nekim slučajevima liječnik će također narediti da se odmah učine testovi krvi ili urina kako bi mogli procijeniti postoje li neke bolesti u tijelu.
Korak 5. Napravite neurološki pregled
Ako vaš liječnik sumnja da imate delirij, trebali bi odvojiti vrijeme da posebno provjeri funkciju mozga. Kako bi to učinio, liječnik će provjeriti pacijentov vid, koordinaciju i mišićne reflekse kako bi provjerio reagira li mozak na odgovarajući način.
- Izvođenje neuroloških testova može pomoći liječniku da utvrdi je li delirij simptom problema u mozgu, poput moždanog udara.
- Možda će biti potrebno napraviti i snimanje mozga radi dijagnosticiranja uzroka delirija.
