Iako mnogi ljudi vjeruju da su mentalne bolesti rijetke, to zapravo nije istina. Oko 54 milijuna Amerikanaca u bilo kojoj godini pati od mentalnog poremećaja ili bolesti. Mentalne bolesti pogađaju 1 od 4 osobe širom svijeta u nekom trenutku svog života. Mnoge od ovih bolesti mogu se vrlo dobro liječiti lijekovima, psihoterapijom ili oboje, pa ako vjerujete da možda osjećate znakove mentalne bolesti, potražite pomoć što je prije moguće od obučenog stručnjaka.
Koraci
1. dio od 3: Razumijevanje mentalnih bolesti
Korak 1. Shvatite da mentalna bolest nije vaša krivica
Društvo često stigmatizira mentalne bolesti i one koji pate od njih, pa je lako povjerovati da je problem u vama zato što niste vrijedni ili ne radite dovoljno naporno. Ovo nije istina. Ako imate mentalnu bolest, to je posljedica zdravstvenog stanja, a ne osobnih propusta ili bilo čega drugog. Dobar liječnik ili stručnjak za mentalno zdravlje nikada ne bi trebao uzrokovati da se osjećate kao da ste sami krivi za svoju bolest, a ni drugi ljudi u vašem životu - niti vi sami.
Korak 2. Shvatite moguće biološke čimbenike rizika
Ne postoji jedinstveni uzrok mentalnih bolesti, ali postoji niz bioloških čimbenika za koje se zna da mijenjaju kemiju mozga i uzrokuju hormonsku neravnotežu.
- Genetski sastav. Neke mentalne bolesti, poput shizofrenije, bipolarnog poremećaja i depresije, snažno su povezane s genetikom. Ako je još nekome u vašoj obitelji dijagnosticirana mentalna bolest, možda ste podložniji njenom razvoju samo zbog vašeg genetskog sastava.
- Fiziološka oštećenja. Ozljede poput teške ozljede glave ili izloženosti virusima, bakterijama ili toksinima tijekom fetalnog razvoja mogu dovesti do mentalnih bolesti. Zlouporaba ilegalnih droga i/ili alkohola također može uzrokovati ili pogoršati mentalne bolesti.
- Kronična medicinska stanja. Kronična zdravstvena stanja, poput raka i drugih dugotrajnih teških bolesti, mogu povećati rizik od razvoja mentalnih bolesti poput anksioznosti i depresije.
Korak 3. Shvatite moguće čimbenike rizika za okoliš
Neke mentalne bolesti, poput anksioznosti i depresije, snažno su povezane s vašim osobnim okruženjem i osjećajem dobrobiti. Poremećaji i nestabilnost mogu uzrokovati ili pogoršati mentalne bolesti.
- Teška životna iskustva. Vrlo emocionalne ili uznemirujuće situacije u životu mogu izazvati mentalnu bolest u osobi. To se može koncentrirati u trenutku, poput gubitka voljene osobe, ili izvući, poput povijesti seksualnog, fizičkog ili emocionalnog zlostavljanja. Iskustvo u borbi ili kao hitna pomoć također može potaknuti mentalnu bolest.
- Stres. Stres može pogoršati postojeće mentalne bolesti, a može uzrokovati i mentalne bolesti poput depresije ili tjeskobe. Obiteljski sukobi, financijske poteškoće i brige oko posla mogu biti izvori stresa.
- Usamljenost. Nedostatak jake mreže podrške, malo prijatelja i nedostatak zdravih odnosa može potaknuti ili pogoršati mentalne bolesti.
Korak 4. Prepoznajte znakove i simptome mentalnog upozorenja
Neke mentalne bolesti prisutne su od rođenja, ali se druge razvijaju s vremenom ili se pojavljuju prilično iznenada. Slijede simptomi koji mogu biti upozoravajući znakovi mentalnih bolesti:
- Osjećaj tuge ili razdražljivosti
- Osjećaj zbunjenosti ili dezorijentacije
- Osjećaj apatije ili gubitka interesa
- Pretjerana zabrinutost i ljutnja/neprijateljstvo/nasilje
- Osjećaj straha/paranoja
- Problemi u suočavanju s emocijama
- Poteškoće s koncentracijom
- Poteškoće u rješavanju odgovornosti
- Osamljenost ili društveno povlačenje
- Problemi sa spavanjem
- Zablude i/ili halucinacije
- Ideje koje su čudne, grandiozne ili odvojene od stvarnosti
- Zlouporaba alkohola ili droga
- Značajne promjene u prehrambenim navikama ili spolnom nagonu
- Samoubilačke misli ili planovi
Korak 5. Prepoznajte fizičke znakove i simptome upozorenja
Ponekad fizički simptomi mogu poslužiti kao upozorenje na prisutnost mentalnih bolesti. Ako simptomi potraju, potražite liječničku pomoć. Simptomi upozorenja uključuju:
- Umor
- Bolovi u leđima, prsima i/ili
- Ubrzan rad srca
- Suha usta
- Problemi s probavom
- Glavobolje
- Znojenje
- Drastične promjene u težini
- Vrtoglavica
- Dramatične promjene u obrascima spavanja
Korak 6. Odredite koliko su drastični vaši simptomi
Mnogi od ovih simptoma pojavljuju se kao odgovor na svakodnevne događaje, pa stoga nisu nužno pokazatelji da ste mentalno bolesni. Trebali biste biti oprezni ako ne nestanu i, što je još važnije, ako negativno utječu na vašu sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu. Nikada se nemojte bojati potražiti stručnu medicinsku pomoć.
2. dio od 3: Traženje stručne pomoći
Korak 1. Shvatite vrste dostupne pomoći
U području mentalnog zdravlja postoji mnogo školovanih stručnjaka, a iako se njihove uloge često preklapaju, svako područje ima svoje posebnosti.
- Psihijatri su liječnici koji su završili psihijatrijsku rezidenciju. Oni su najopsežnije obučeni psihološki stručnjaci i obično su najbolji izvor koji će vam pomoći u upravljanju lijekovima na recept. Također su obučeni u dijagnostici mentalnih bolesti, uključujući teške bolesti poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja.
- Klinički psiholozi imaju doktorat psihologije i obično su završili pripravnički staž ili rezidenciju u ustanovama za mentalno zdravlje. Oni mogu dijagnosticirati mentalne bolesti, provoditi psihološke testove i pružati psihoterapiju. Osim ako nemaju posebnu dozvolu, obično ne mogu pisati recepte.
- Psihijatrijske ili medicinske sestre za mentalno zdravlje imaju barem magisterij i specijaliziranu obuku za mentalno zdravlje. Mogu dijagnosticirati mentalne bolesti i propisati lijekove. U nekim slučajevima mogu pružiti i psihoterapiju. Ovisno o vašem stanju, možda će biti potrebno da rade zajedno s psihijatrom.
- Socijalni radnici imaju barem magisterij iz socijalnog rada. Licencirani klinički socijalni radnici završili su pripravnički staž ili rezidenciju u ustanovama za mentalno zdravlje i prošli obuku iz savjetovanja o mentalnom zdravlju. Mogu pružiti terapiju, ali ne mogu propisati lijekove. Obično su dobro upoznati sa sustavima i resursima socijalne podrške.
- Savjetnici su diplomirali savjetovanje i obično su stažirali u ustanovama za mentalno zdravlje. Oni se nastoje usredotočiti na određena pitanja mentalnog zdravlja, poput ovisnosti i zlouporabe opojnih tvari, iako mogu pružiti savjete za različita pitanja mentalnog zdravlja. Ne mogu propisati lijekove, a u mnogim državama ne mogu dijagnosticirati mentalne bolesti.
- Liječnici obično nemaju opsežnu obuku o mentalnom zdravlju, ali mogu propisati lijekove i također vam mogu pomoći u upravljanju cjelovitim zdravljem.
Korak 2. Posjetite svog liječnika
Neke mentalne bolesti, poput anksioznosti i depresije, često se mogu učinkovito liječiti lijekovima na recept koje bi vam osobni liječnik mogao propisati. Razgovarajte sa svojim liječnikom o svojim simptomima i podijelite svoje brige.
- Vaš će vas liječnik također moći uputiti na obučenog stručnjaka za mentalno zdravlje u vašem području.
- Službena dijagnoza mentalnog zdravlja potrebna je pojedincima da bi se prijavili za socijalnu zaštitu psihijatrijske invalidnosti i kako bi osigurali da ste zaštićeni prema Zakonu o Amerikancima s invaliditetom.
Korak 3. Obratite se svom zdravstvenom osiguranju
Ako živite u Sjedinjenim Državama, vjerojatno ćete platiti zdravstveno osiguranje. Nazovite svoje osiguravajuće društvo i zatražite podatke za kontakt stručnjaka za mentalno zdravlje u vašem području koji prihvaćaju vaš plan osiguranja.
- Svakako pojasnite sve posebne zahtjeve svog plana osiguranja. Na primjer, možda ćete morati zatražiti uputnicu od svog primarnog liječnika za posjet psihijatru, ili možda postoje određena ograničenja sesije za terapiju.
- Ako nemate zdravstveno osiguranje, potražite centar za mentalno zdravlje u svom području. Ovi centri često pružaju besplatno ili vrlo jeftino liječenje pojedincima s niskim prihodima ili onima koji nisu osigurani. Neka velika sveučilišta i medicinske škole također imaju jeftine klinike.
Korak 4. Zakažite termin
Ovisno o vašem području, možda ćete morati pričekati između nekoliko dana do nekoliko mjeseci da biste zakazali termin kod stručnjaka za mentalno zdravlje, pa rezervirajte svoj termin što je prije moguće. Zatražite da se pridružite listi čekanja ili listi otkazivanja, ako je imaju, kako biste imali priliku osigurati raniji termin.
Ako imate suicidalne misli ili planove, odmah potražite pomoć. Državna telefonska linija za prevenciju samoubojstava dostupna je za besplatno pozivanje 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Također se možete obratiti hitnoj službi biranjem broja 911 (ili vašeg lokalnog ekvivalenta)
Korak 5. Postavite pitanja
Slobodno postavite pitanja svom pružatelju usluga mentalnog zdravlja. Ako nešto ne razumijete ili želite pojašnjenje, pitajte. Također biste trebali postaviti pitanja o mogućim mogućnostima liječenja, kao što su vrste i trajanje dostupne terapije, te koje vrste lijekova vam mogu biti potrebni.
- Budite vrlo otvoreni i iskreni sa svojim terapeutom u pogledu simptoma koje osjećate. Također pitajte o mogućnostima liječenja, poput lijekova, biljnih lijekova ili novijih tretmana na terenu.
- Osim toga, raspitajte se o prognozi za vaše stanje. Mnoge psihijatrijske dijagnoze nisu izlječive, pa se raspitajte koliko biste dugo mogli biti na liječenju ili hoće li trajati neograničeno dugo, kao i koliko dugo ćete možda trebati uzimati lijek ili je li to ovisnost.
- Također biste trebali pitati svog davatelja usluga što možete učiniti da pomognete procesu. Iako ne možete sami izliječiti ili liječiti mentalne bolesti, postoje stvari koje možete učiniti kako biste pomogli u promicanju vlastitog mentalnog zdravlja; razgovarajte o tome sa svojim pružateljem usluga.
Korak 6. Razmislite o svojoj interakciji s davateljem usluga
Odnos između vas i vašeg terapeuta trebao bi se osjećati sigurno, ugodno i ugodno. Vjerojatno ćete se pri prvom posjetu osjećati vrlo ranjivo. Vaš vam terapeut može postaviti neugodna pitanja ili zamoliti vas da razmislite o neugodnim pitanjima, ali on/ona bi vas ipak trebao natjerati da se osjećate sigurno, cijenjeno i dobrodošlo.
3. dio 3: Suočavanje s mentalnim bolestima
Korak 1. Izbjegavajte osuđivati sebe
Uobičajeno je da se ljudi koji pate od mentalnih bolesti, osobito oni poput depresije i anksioznosti, osjećaju kao da bi se trebali "izvući iz toga". Međutim, kao što ne biste očekivali da ćete se "izvući" iz dijabetesa ili srčanih bolesti, ne biste trebali osuđivati sebe jer se borite s mentalnim bolestima.
Korak 2. Uspostavite mrežu podrške
Mreža ljudi koji vas prihvaćaju i podržavaju važno je za sve, ali osobito ako se bavite mentalnom bolešću. Prijatelji i obitelj dobra su mjesta za početak. Na raspolaganju su i mnoge grupe za podršku. Potražite grupu za podršku u svojoj zajednici ili je pronađite na internetu.
Nacionalni savez za mentalne bolesti (NAMI) dobro je mjesto za početak. Imaju liniju za pomoć i imenik resursa za podršku
Korak 3. Razmislite o meditaciji ili treningu svjesnosti
Iako meditacija ne može zamijeniti kvalificiranu stručnu pomoć i/ili lijekove, može vam pomoći u upravljanju simptomima određenih mentalnih bolesti, osobito onih povezanih s ovisnošću, zlouporabom opojnih sredstava ili tjeskobom. Pažljivost i meditacija naglašavaju važnost prihvaćanja i prisutnosti, što može pomoći u ublažavanju stresa.
- Možda će vam biti od pomoći da prvo potražite upute od obučenog stručnjaka za meditaciju ili svjesnost, a zatim nastavite sami.
- NAMI, klinika Mayo i howtomeditate.org pružaju savjete za učenje meditacije.
Korak 4. Vodite dnevnik
Vođenje dnevnika vaših misli i iskustava može vam pomoći na nekoliko načina. Zapisivanje negativnih misli ili tjeskobe može vam pomoći da se prestanete fokusirati na njih. Praćenje onoga što izaziva određeno iskustvo ili simptom pomoći će vašem pružatelju mentalnog zdravlja pružiti najbolju njegu. Također vam može omogućiti da istražite svoje emocije na siguran način.
Korak 5. Održavajte dobre dijete i navike vježbanja
Premda prehrana i tjelovježba ne mogu spriječiti mentalne bolesti, mogu vam pomoći u upravljanju simptomima. Održavanje redovnog rasporeda i dovoljno sna osobito su važni ako imate tešku mentalnu bolest poput shizofrenije ili bipolarnog poremećaja.
Možda imate posebnu pozornost na svoju prehranu i navike tjelovježbe ako imate poremećaj prehrane poput anoreksije, bulimije ili prejedanja. Posavjetujte se sa stručnjakom kako biste bili sigurni da održavate zdrave navike
Korak 6. Ograničite konzumaciju alkohola
Alkohol je depresivan i može imati značajan utjecaj na vaše osjećaje dobrobiti. Ako imate problema s bolešću kao što je depresija ili zlouporaba opojnih tvari, alkohol bi mogao biti nešto čega se trebate potpuno kloniti. Ako konzumirate alkohol, pijte umjereno: obično 2 čaše vina, 2 piva ili 2 čaše pića dnevno za žene i 3 za muškarce.
Alkohol se uopće ne smije konzumirati dok ste na određenim lijekovima na recept. Posavjetujte se sa svojim liječnikom koji vam je propisao kako upravljati svojim lijekovima
Savjeti
- Ako možete, zamolite pouzdanog prijatelja ili člana obitelji da vas prati na prvi sastanak. Oni vam mogu pomoći da smirite živce i podrže vas.
- Izbor liječenja i načina života temeljite na znanstvenim i medicinskim dokazima uz pomoć obučenih stručnjaka. Mnogi “kućni” lijekovi za mentalne bolesti malo ili nimalo ne pomažu u liječenju mentalnih bolesti, a neki mogu čak pogoršati vašu bolest.
- Društvo često stigmatizira mentalno bolesne. Ako vam nije ugodno s nekim dijeliti informacije o svojoj mentalnoj bolesti, nemojte. Pronađite ljude koji vas podržavaju, prihvaćaju i brinu o vama.
- Ako imate prijatelja ili voljenu osobu s mentalnom bolešću, nemojte ih osuđivati niti im recite da se "samo više potrude". Ponudite im svoju ljubav, prihvaćanje i podršku.
Upozorenja
- Ako doživite suicidalne misli ili planove, odmah potražite pomoć.
- Mnoge mentalne bolesti pogoršat će se bez liječenja. Potražite pomoć što je prije moguće.
- Nikada ne pokušavajte liječiti mentalne bolesti bez stručne pomoći. To može pogoršati vašu bolest i nanijeti vama ili drugima ozbiljnu štetu.
