Bez obzira na to trpite li zbog traumatičnog događaja ili ne možete izaći iz emocionalne kolotečine, traženje savjetovanja o mentalnom zdravlju može biti koristan način da se vratite na pravi put. Budući da svi doživljavaju tugu, tugu i stres, može biti teško znati kada je vrijeme za posjet stručnjaku. Znajući koje crvene zastavice trebate tražiti i kako potražiti pomoć, možete krenuti na put prema boljem osjećaju.
Koraci
Metoda 1 od 3: Prepoznajte da vam je potrebna pomoć
Korak 1. Nosite se s depresijom
Svatko se ponekad sruši, ali stalni osjećaji beznađa, očaja, gubitka interesa ili tjeskobe koji traju više od dva tjedna mogu ukazivati na kliničku depresiju.
- Ako simptomi postanu dovoljno jaki da ometaju dnevne aktivnosti ili vašu kvalitetu života, savjetnik ili zdravstveni radnik mogli bi vas natjerati da se osjećate više kao svoje staro ja.
- Da se ne osjećate dobro i imate upalu grla ili simptome gripe, ne biste čekali posjet liječniku. Terapija je ista!
Korak 2. Prepoznajte znakove bipolarnog poremećaja
Iako nitko ne zna što uzrokuje bipolarni poremećaj, čini se da se javlja u obiteljima i poremećaj je raspoloženja koji može ozbiljno utjecati na vaš život.
Bipolarni poremećaj može biti teško dijagnosticirati, a simptomi se razlikuju. No, glavni znakovi koje treba potražiti su dramatične i nepredvidive promjene raspoloženja. Osoba s bipolarnim poremećajem može imati napade manije u kojima postaje pretjerano sretna, puna energije i velikih, brzih misli. Ovu maniju često prate napadi depresije koji mogu izazvati tjeskobu, tugu, pa čak i suicidalne misli
Korak 3. Znajte za shizofreniju
Suprotno javnom mišljenju o shizofreniji, rijetko dolazi s više osoba i gotovo je uvijek nenasilna mentalna bolest. Ako se bavite nekim od simptoma shizofrenije, brzo se obratite svom liječniku kako bi se riješila bolest.
Shizofrenija je ozbiljna bolest i može uzrokovati poteškoće u razlikovanju stvarnosti od imaginarnog. To može značiti da vidite stvari kojih nema, paranoju, ekstremne fiksacije i druga bizarna ponašanja koja mogu brzo umanjiti nečiju sposobnost normalnog života
Korak 4. Suočite se sa tjeskobom
Svi s vremena na vrijeme osjećamo tjeskobu, ali za neke ljude to može biti bogaljno iskustvo. Ako imate anksioznost koja utječe na vašu sposobnost funkcioniranja na poslu ili u društvu, možda imate generalizirani poremećaj.
- Anksioznost se može obilježiti redovitom pretjeranom brigom najmanje šest mjeseci, razdražljivošću, problemima sa spavanjem i drugim općenito negativnim osjećajima.
- Postoje različite vrste anksioznosti koje mogu izazvati određene situacije ili okidači. Na primjer, ako svakodnevne društvene situacije izazivaju anksioznost, možda imate socijalni anksiozni poremećaj. Druge vrste anksioznosti uključuju panični poremećaj, osjećaj iznenadnog terora popraćenog fizičkim simptomima ili fobijama izazvanim događajima poput letenja ili određenih objekata, poput pauka.
Korak 5. Potražite pomoć pri obradi traume
Mnogo puta pojedinci imaju problema s nošenjem s nedavnom traumom, poput prometne nesreće, zlostavljanja djece, seksualnog napada ili gubitka voljene osobe. Iako su tuga i tuga normalne emocije, savjetnik za mentalno zdravlje može pomoći u olakšavanju procesa.
Ako imate iscrpljujuće i trajne poteškoće, traženje pomoći moglo bi vam olakšati suočavanje. Neki od ovih simptoma mogu uključivati: ljutnju, strah, tjeskobu, ubrzani rad srca i poteškoće sa spavanjem. Normalno je da ih osjetite nakon traume, ali ako vam ometaju život i prolaze mjeseci bez ublažavanja, možda će vam trebati stručnjak za pomoć
Korak 6. Pomozite svom odnosu
Ponekad pomoć nije potrebna samo pojedincu, već i partnerima u nezdravoj vezi. Ako je vaš odnos s drugom drugom sve više stres i sukob, možda ćete imati koristi od profesionalnog savjetovanja.
Uvijek je teško prepoznati i priznati probleme u vašem odnosu. Ako primijetite da vi i vaša druga osoba imate problema u komunikaciji, da se svađate redovitije i da ste jedan drugom izvor stresa, možda je vrijeme da potražite vanjsku pomoć. Svaki odnos ima problema, ali ostanite oprezni u vezi s ranim problemima mogli biste spasiti vas i vašeg partnera na putu
Metoda 2 od 3: Traženje znakova
Korak 1. Pazite na dramatične promjene raspoloženja
Dramatične promjene raspoloženja mogu biti pokazatelj da je savjetovanje korisno za vaše mentalno zdravlje ili prisutnost mentalne bolesti. Osim normalnog raspoloženja tijekom puberteta, trudnoće, menopauze ili drugih stresnih životnih događaja, ozbiljne promjene raspoloženja mogu biti pokazatelj većeg problema.
- Promjene raspoloženja su pretjerane ili nagle promjene u vašem mentalnom stanju ili emocionalnom statusu. Na primjer, možete se od euforije prebaciti u ekstremnu tugu naglo i često bez okidača za okoliš. To može ukazivati na probleme mentalnog zdravlja poput bipolarnog ili poremećaja ličnosti. Ako primijetite da vi ili vaš prijatelj doživljavate uporna, pogoršanja, promjene raspoloženja, trebali biste potražiti pomoć mentalnog zdravlja.
- Neki problemi s mentalnim zdravljem, poput depresije, mogu se dijagnosticirati već dva tjedna nakon početka simptoma. Ne morate se dugo osjećati loše kako biste opravdali kliničku pomoć.
Korak 2. Odmah potražite pomoć ako imate suicidalne misli
Ako vi ili netko koga poznajete razmišljate o samoubojstvu, trebate odmah potražiti stručnu pomoć. Bilo da razmišljate o oduzimanju života ili sumnjate na prijatelja, važno je to prepoznati i potražiti pomoć.
- Samoubilačko ponašanje i sklonosti mogu se razlikovati od pojedinca do pojedinca. Neki značajni znakovi uključuju: razgovor o samoubojstvu, traženje načina samoozljeđivanja (poput pilula ili pištolja), povlačenje iz svih društvenih kontakata, brze promjene osobnosti ili upuštanje u rizično, samouništavajuće ponašanje.
- Postoji pomoć. Samoubilačke misli mogu biti zastrašujuće, pa čak i neugodne, ali nitko se ne mora s time suočiti sam. Trebali biste se obratiti bliskom prijatelju ili voljenoj osobi i dogovoriti termin sa savjetnikom. Ako to nisu mogućnosti, nazovite hitnu liniju za prevenciju samoubojstava poput 800-273-TALK.
Korak 3. Provjerite jeste li skloni samoozljeđivanju
Iako je samoubojstvo ekstremna verzija samoozljeđivanja, drugi oblici mogu biti pokazatelj emocionalne boli i boli koji bi mogli koristiti stručnjaku.
Samoozljeđivanje može uključivati rezanje kože, spaljivanje sebe ili čak zabijanje predmeta u kožu. Ako primijetite prijatelja koji to možda radi, ili ste to vi, postoje sigurniji dugoročni načini za suočavanje sa stresom koji uzrokuje samoozljeđivanje
Korak 4. Potražite pomoć ako se borite sa zlouporabom supstanci
Ovisnost i mentalno zdravlje imaju jake veze i pojedinci se često sami liječe. Ako vi ili vaš prijatelj sve više nalazite drogu ili alkohol kao način da se nosite s emocionalnim problemima poput stresa ili bijesa, možda je vrijeme da potražite pomoć kako biste pronašli sigurnije alternative.
Iako je odraslim punoljetnim osobama dobro popiti piće za opuštanje, postoje rani znakovi upozorenja da pretjerano ovisnost o tvarima može biti problematična. To uključuje obiteljsku povijest ovisnosti, zanemarivanje odgovornosti zbog korištenja supstanci, opasno i nepromišljeno ponašanje u alkoholiziranom stanju, potrebu za većom količinom tvari za željeni učinak te trošenje povećanog vremena na razmišljanje i korištenje tvari. Ako primijetite ove karakteristike u sebi ili nekome koga poznajete, savjetnik za mentalno zdravlje mogao bi pronaći druge zdravije mehanizme suočavanja
Metoda 3 od 3: Biranje savjetovanja
Korak 1. Razgovarajte sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite
Koristiti se u svim mogućnostima savjetovanja o mentalnom zdravlju može biti ogromno. Vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite imat će iskustvo u rješavanju zdravstvenih stanja poput depresije i može vam preporučiti vaš sljedeći korak.
Neka vam liječnik da procjenu mentalnog zdravlja. Vaš će liječnik moći procijeniti hoće li vaše savjetovanje imati koristi od savjetovanja ili je potrebno medicinsko liječenje. Mnoge mentalne bolesti poput depresije ili bipolarnog poremećaja mogu se pomoći lijekovima
Korak 2. Odredite koju vrstu savjetovanja trebate
Koristeći svog liječnika i druge resurse, morat ćete odlučiti kakvog savjetnika ćete potražiti. To može varirati ovisno o tome za što tražite pomoć.
- Ako mislite da će vam terapija temeljena na razgovoru pomoći, postoje licencirani terapeuti i socijalni radnici. To može biti od onih s magisterijima do doktorata psihologije. Uz pomoć svog liječnika možete odlučiti da će psihijatar i biološki pristup koji koristi medicinu biti od najveće pomoći. Ako vašoj vezi treba pomoć, najbolji bi mogli biti licencirani savjetnici za brak ili vezu.
- Terapija nije samo za "mentalno bolesne". Ljudi traže smjernice za tugu, međuljudske odnose, upravljanje stresom, društvene brige i roditeljstvo, samo da navedemo nekoliko područja u kojima ljudi žele terapiju.
Korak 3. Pronađite stručnjaka za mentalno zdravlje
Nakon što znate koja vrsta savjetovanja vam može najbolje odgovarati, morat ćete početi sužavati konkretne mogućnosti.
- Poslužite se svojim liječnikom. Vaš liječnik vjerojatno ima iskustva s mentalnim zdravljem, kao i poznavanje vaše povijesti bolesti. Možda će moći preporučiti kolegu za kojeg misle da će mu dobro pristajati.
- Pogledaj na internetu. Morate biti oprezni s tim, ali jednostavno pretraživanje može vam donijeti opcije u vašem području, kao i recenzije. Uvijek se možete obratiti stručnjaku prije sastanka kako biste procijenili mogu li vam pomoći i iskustvo koje imaju u liječenju sličnih problema.
- Provjerite kod svog pružatelja zdravstvenog osiguranja. Ako imate osiguranje, to vam neće pomoći samo sa stajališta troškova, već vam mogu pomoći i u pronalaženju posebne pomoći koja vam je potrebna.
Korak 4. Znajte što možete očekivati
Kad odlučite da je vrijeme za pomoć, bit će vam otvoreno mnogo različitih mogućnosti. Na temelju savjeta liječnika, prirode vašeg problema i vlastitih istraživanja možete pronaći vrstu terapije koja vam najbolje odgovara.
- Individualna terapija. Individualna psihoterapija obično podrazumijeva sjedenje jedan na jedan sa stručnjakom za mentalno zdravlje, razgovor o vašim problemima i poduzimanje koraka za rješavanje vaših problema na zdrav način. To bi moglo biti putem terapije razgovora ili tradicionalnijih metoda poput psihoanalize koje pokušavaju otkriti podsvjesna pitanja.
- Grupna terapija. Možda ćete biti bolji u grupnom okruženju u kojem se grupa za podršku vodi stručnošću stručnjaka za mentalno zdravlje.
- Interpersonalna terapija. Ovo je vrsta terapije koja se fokusira na vašu interakciju s prijateljima i obitelji. Nastoji poboljšati komunikaciju i izgraditi samopoštovanje te se može riješiti brojnih pitanja poput depresije i anksioznosti.
- Kognitivna bihevioralna terapija. Ovo je posebna vrsta terapije koja pokušava identificirati i promijeniti probleme u ponašanju i percepciji koji uzrokuju nevolju. To može biti od pomoći u stvaranju novih načina razmišljanja i novih načina djelovanja koji jačaju pozitivno emocionalno blagostanje.
Korak 5. Budite otvoreni i iskreni u svojim osjećajima
Može biti jako teško, pa čak i zastrašujuće priznati da se borite. Ako osjetite bilo koji od gore navedenih znakova, potražite pomoć što je prije moguće.
- Ponekad može biti teško razgovarati s liječnikom ili strancem o svojim dubokim osjećajima. Ako imate prijatelja od povjerenja, člana obitelji ili nekoga poput župnika, to bi vam moglo biti ugodnije mjesto za početak. Uvijek je lakše podijeliti svoj teret s nekim kome vjerujete i do koga vam je stalo.
- Uvjerite se da vam je ugodno sa vašim terapeutom. Može biti teško raspravljati o takvim osobnim, često bolnim osjećajima ako niste ugodni i vjerujete svom izboru. Ako otkrijete da niste kliknuli svojim prvim izborom, nemojte se bojati istražiti druge mogućnosti. Kako budete ulazili dalje u proces, počet ćete stjecati jasnije razumijevanje onog što vam čini ugodno i što vam najbolje odgovara.
Video - Korištenjem ove usluge neki se podaci mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Potražite znakove trajne razdražljivosti, promjene raspoloženja, promjene u težini ili prehrambenim navikama, zlouporabu supstanci, nesanicu ili prekomjerno spavanje, poricanje i druge neravnoteže mentalnog zdravlja ili promjene osobnosti u procjeni može li savjetovanje biti od koristi.
- Ne bojte se stigme. Ponekad problemi s mentalnim zdravljem mogu dovesti do srama i stigme. Upamtite da svako ima teška razdoblja i da nije sramota zatražiti pomoć.
- Slušajte svoju nutrinu. Poznajete sebe bolje od ikoga. Ako mislite da nešto nije u redu, čak i bez objašnjenja, ne ustručavajte se slijediti taj instinkt u traženju pomoći.
Upozorenja
- Ne očekujte trenutnu pomoć. Niste razvili probleme u jednom danu i oni se ne mogu riješiti u jednom danu. Shvatite da za poboljšanje može biti potrebno vrijeme i mnogo rada, ali možete biti bolji.
- Osim ako nemate stručnu izobrazbu o mentalnom zdravlju, ne pokušavajte liječiti druge zbog potencijalnih stanja mentalnog zdravlja. Uvijek tražite stručnu pomoć.
