Većina ljudi shvaća važnost zdravog tijela. Mnogi ljudi, međutim, zanemaruju vrijednost mentalnog zdravlja. Dobro mentalno zdravlje može učiniti život ugodnijim. Također može potaknuti bolje tjelesno zdravlje i izdržljivost. Morate se pobrinuti i za tijelo i za um kako biste bili uistinu zdravi.
Koraci
Metoda 1 od 4: Suočavanje sa stresom
Korak 1. Vježbajte svoje tijelo
Kad doživite stres, vaš mozak proizvodi hormone koji govore tijelu da se pripremi za odgovor na prijetnju. Ozbiljan stres može ugroziti vaše mentalno zdravlje, a može uzrokovati i fizičke simptome. Jedan dobar način za upravljanje stresom je vježba.
- Vježbanje i tjelesna aktivnost mogu donijeti olakšanje napetim mišićima.
- Vježba također uzrokuje da tijelo oslobađa endorfin. Endorfini su neurotransmiteri koji čine da se osjećate dobro i inhibiraju stresnu reakciju vašeg tijela. Također pomažu u poboljšanju raspoloženja i osjećaju se smirenije.
- Isprobajte različite aktivnosti kako biste pronašli onu u kojoj uživate. Dobre aktivnosti su joga, hodanje, ples i sport koji vam pomažu da vam srce lupa.
- Kad se osjećate pod stresom, možda će vas dovesti u iskušenje preskočiti vježbu jer je to još jedna stvar koju morate učiniti. Međutim, dugoročno će prednosti biti jasne.
Korak 2. Jedite dobro
Pravilna prehrana i prehrambene navike također mogu pomoći u smanjenju stresa. Konkretno, imajte na umu sljedeće savjete:
- Ograničite unos kofeina i alkohola. Previše bilo koje od ovih tvari može potaknuti anksioznost. Više od jednog ili dva alkoholna pića dnevno može otežati suočavanje sa stresom.
- Neka obroci budu mirno, opušteno iskustvo. Ne žurite s jelom.
- Nemojte se prejedati. Izbjegavajte korištenje hrane kao načina da se nosite sa stresom.
- Neke namirnice sadrže hranjive tvari koje pomažu vašem tijelu da se nosi sa stresom. Konkretno, smatra se da avokado, banane, čaj, cjelovite žitarice, masna riba, mrkva, orasi, jogurt i čokolada pomažu u upravljanju stresom.
Korak 3. Spavajte dovoljno
Spavanje je vrijeme za vaše tijelo da popravi i obradi stres iz dana u dan. To je vrijeme kada se vaš mozak mora opustiti. Također omogućuje vašem tijelu da se opusti nakon što ste tijekom dana koristili napete mišiće.
- Spavanje djeluje kao gumb za poništavanje vaše razine stresa. Pomaže vam da izbjegnete ozbiljne stresne reakcije poput anksioznosti.
- Važno je da dovoljno spavate i da san bude kvalitetan. Na primjer, ne želite da vas buka često budi tijekom noći. Kako biste smanjili stres, spavajte 6-8 sati mirno svake noći.
Korak 4. Vježbajte svjesnu meditaciju
Svesna meditacija je meditacija koja zahteva da se fokusirate na sadašnji trenutak. Vježbanje svjesne meditacije stavlja fokus na jednostavno biti i ne raditi ništa drugo u ovom trenutku.
- Možete meditirati samo 30 minuta dnevno. Čak i ta količina proizvodi blagotvorne promjene u ponašanju i radu mozga. Svijest smanjuje emocionalnu reaktivnost, tjeskobu i depresiju.
- Počnite tako što ćete pronaći mirno mjesto gdje vas neće ometati. Udobno se smjestite i obratite pažnju na svoje misli. Neka vaše misli prolaze vašim umom, dolaze i odlaze iz vaše svijesti.
- Usredotočite svu svoju pozornost na sadašnji trenutak, a posebnu pozornost posvetite disanju. Zabilježite ono što vidite, čujete i osjećate. Primijetite gdje u svom tijelu držite napetost. Prihvatite sve misli, brige ili emocije koje se pojave, a zatim ih pustite.
- Ako vam um počne lutati ili se počnete zadržavati na brigama, preusmjerite pozornost na disanje.
Metoda 2 od 4: Izgradnja samopoštovanja
Korak 1. Ispitajte svog unutarnjeg kritičara
Osjećati se dobro od presudne je važnosti za mentalno zdravlje. Zabrinutost i negativne misli mogu vas zaskočiti i spriječiti da se osjećate najbolje. Sumnja u sebe može biti posebno uznemirujuća. Sljedeće vježbe mogu vam pomoći da utišate unutarnjeg kritičara i ublažite svoje brige:
- Ako se uhvatite kako se brinete ili mislite negativno o sebi, postavite sebi nekoliko pitanja. Na primjer: "Je li ova misao ljubazna prema meni?" "Je li ova misao istinita?" "Bi li ovo rekao nekome drugome?" Odgovori na ova pitanja često mogu pomoći u smanjenju sumnje u sebe.
- Promijenite negativnu misao da bude istinitija ili ljubaznija. Na primjer, možda ćete pomisliti: "Nikad ništa ne shvaćam kako treba." Pokušajte ovo učiniti istinitijim umjesto toga razmislite: „Ponekad stvari ne shvaćam kako treba, ali ponekad radim zaista izvrstan posao. U redu je što ne mogu sve i ponosan sam na ono što mogu učiniti.”
Korak 2. Usredotočite se na svoje snage
U teškoćama usredotočite se na kvalitete koje vam mogu pomoći da prebrodite životne izazove.
- Na primjer, ako pomislite: „Ne volim što ne znam što će se dogoditi. Što ako se dogodi nešto strašno?” U tom slučaju možete se podsjetiti na svoje snage. Mogli biste sebi reći: „Ne volim što ne znam što će se dogoditi, ali znam da sam u prošlosti prevladao nepredvidive događaje. Vjerujem u svoju sposobnost nositi se sa svime što mi se nađe na putu.”
- Priznavanje onoga što cijenite kod sebe podsjetit će vas na vašu vrijednost, koja je bitna za mentalno zdravlje. Vrednovanje svojih snaga može vas podsjetiti koliko ste sposobni i kompetentni.
- Korisno je zapisati svoja razmišljanja o svojim snagama ili čak pokrenuti dnevnik. Evo nekoliko korisnih uputstava za početak: Zbog čega se osjećate snažno? Je li to nešto što radite ili određeno okruženje? Opišite što osjećate u trenucima snage. Samouvjerenost? Ponos? Navedite 5 osobina o sebi koje su snage. Što je od ovoga najvažnije? Zašto?
Korak 3. Vježbajte samopotvrđivanje
Samopotvrđivanje je vježba u kojoj se podsjećate na svoju vrijednost govoreći ili zapisujući stvari koje vam se sviđaju ili im se divite. Redovito priznavanje atributa koje volite kod sebe može vam dati veliki poticaj u samopoštovanju.
- Recite ono što volite kod sebe naglas u ogledalu. Kad god imate trenutak, možete napraviti ovu kratku vježbu. Ako to radite više puta pomoći će vam u izgradnji samopoštovanja.
- Primjer potvrde bio bi: "Volim kakav sam veliki prijatelj i ponosan sam na to kako se ponašam prema svojim prijateljima."
- Drugi primjer bi mogao biti: „Volim što mi je kovrčava kosa jer je drugačija. Drago mi je što danas grlim kosu.”
- Studije pokazuju da samopotvrđivanje također može pomoći u ublažavanju stresa i promicanju kreativnog razmišljanja u stresnim situacijama.
Metoda 3 od 4: Upravljanje negativnim emocijama
Korak 1. Odvojite vrijeme za sebe
Suočavanje sa snažnim emocijama može biti teško, ali suočavanje s njima dio je uključivanja u život. Sposobnost reguliranja emocija i smirivanja vlastite boli bitan je dio mentalnog zdravlja. Dio toga je svakodnevno oduzimanje vremena za stvari zbog kojih se osjećate dobro.
- Ono zbog čega se osjećate dobro ovisit će o svakoj osobi. Vjerojatno već imate aktivnosti koje vam pomažu da se nosite s emocijama.
- Neki izvrsni primjeri uključuju razgovor s prijateljem, šetnju, slušanje glazbe ili bavljenje nekom drugom umirujućom aktivnošću poput kupke s mjehurićima.
Korak 2. Vježbajte samosvijest
Imajte na umu vlastite emocionalne reakcije na vanjske događaje. Odvojite vrijeme za razmišljanje o svojim reakcijama na teške situacije.
- Umjesto da odmah reagirate na negativan događaj, pokušajte se na trenutak mentalno ukloniti kako biste zabilježili svoj emocionalni odgovor. Mnogi ljudi smatraju korisnim, na primjer, nekoliko puta duboko udahnuti ili izbrojati do deset prije nego što reagiraju.
- Razmišljajte o tome što osjećate bez osude. To vam omogućuje prostor da reagirate na način koji nije impulzivan, ali koji je promišljen.
- Svjesnost svojih emocija posebno je korisna u kretanju komunikacije i odnosa.
Korak 3. Vodite dnevnik
Dnevnik vam može pomoći da organizirate svoje misli i osjećaje. To može povećati vašu svijest o vlastitim emocionalnim reakcijama. Ima i mentalne i fizičke prednosti, poput jačanja imunološkog sustava i oslobađanja od stresa. Evo nekoliko korisnih upita za časopis:
- Kako su moji osjećaji povezani s ovim događajem? Kako nisu povezani?
- Što mi ti osjećaji govore o meni i mojim potrebama?
- Procjenjujem li svoj emocionalni odgovor? Koje pretpostavke donosim svojim prosudbama?
- Pokušajte svaki dan pisati u dnevnik barem 20 minuta.
Metoda 4 od 4: Održavanje zdravih odnosa
Korak 1. Prepoznajte značajke zdravih odnosa
Socijalna podrška važna je u teškim vremenima. Prijatelji, obitelj i suradnici mogu ponuditi emocionalnu podršku i pomoć u stresnim životnim događajima. Socijalna podrška također vam nudi mjesto da se osjećate prihvaćeno i sigurno. Potražite ove komponente u svojim odnosima:
- Povjerenje. Povjerenje je bitno za izgradnju snažne, zdrave veze. Omogućuje ranjivost kroz intimno otkrivanje našeg najistinitijeg ja.
- Poštovanje. Poštovanje u odnosima znači da prihvaćate mišljenja, potrebe i granice druge osobe. Poštovanje također uključuje izbjegavanje uvredljivih komentara, prozivanje imena i omalovažavanje.
- Slušanje. Slušanje je jedan od načina da jasno prenesete poštovanje i brigu prema drugoj osobi. Vježbajte aktivno slušanje ostavljajući dovoljno vremena da druga osoba progovori. Zapazite što govore, kao i kako to govore. Potražite druge da učine isto.
- Sloboda. Sloboda u vezi znači da drugoj osobi dopuštate vrijeme samo za sebe. Dopuštate im i da potiču druge odnose u životu. To znači da dopuštate jedni drugima da izrazite svoje potrebe bez posljedica.
Korak 2. Prepoznajte značajke nezdravih odnosa
Nažalost, neki odnosi mogu biti nezdravi ili čak zlostavljajući. Zlostavljanje u odnosima često se odnosi na kontrolu druge osobe, fizički ili emocionalno. Evo nekih ponašanja koja bi mogla ukazivati na to da je druga osoba zlostavljana:
- Namjerno vas sramoti
- Biti pretjerano kritičan
- Ignoriranje ili isključivanje vas
- Često ćudljiv i nepredvidljiv
- Kontrolirajte kamo idete i ograničavate koga možete vidjeti
- Koristeći izraze poput "Ako ne _, ja ću _".
- Koristeći novac za kontrolu
- Provjera mobitela ili e -pošte bez vašeg dopuštenja
- Biti posesivan
- Pokazivanje ćudi ili krajnje ljubomore
- Pritisak, korištenje krivnje ili prisiljavanje na seks
Korak 3. Procijenite svoje odnose
Nakon što shvatite što čini zdrav ili nezdrav odnos, odvojite malo vremena da razmislite o svom društvenom krugu i ljudima u njemu. Razmislite koji odnosi najviše podržavaju, a koji mogu biti zlostavljački.
- Ako u vašem životu postoje nasilni odnosi, razmislite o tome da se suočite s nasilnim pojedincima s njihovim ponašanjem. Možda ćete također morati razmisliti o uklanjanju tih ljudi iz mreže za podršku, osobito ako nisu skloni vašim brigama. Ti ljudi štete vašem mentalnom zdravlju.
- Na isti način, možda biste htjeli provesti više vremena s pojedincima koji vas najviše podržavaju.
Korak 4. Uključite se u zdravo ponašanje u odnosima
Održavanje pozitivnih odnosa ne odnosi se samo na ponašanje drugih. Radi se i o vašem vlastitom ponašanju. Evo nekoliko savjeta za održavanje zdravih odnosa:
- Saznajte što svatko od vas želi kao pojedinci, kao i što svatko želi od veze.
- Izrazite svoje potrebe i budite prijemčivi za potrebe drugih.
- Prepoznajte da kroz jednu vezu nećete pronaći potpunu sreću.
- Budite otvoreni kompromis i naučite pregovarati o ishodima koje oboje možete prihvatiti.
- Prihvatite i volite razlike između sebe i drugih.
- Vježbajte empatiju pokušavajući razumjeti tuđu percepciju i gledišta. Kad se pojave ozbiljni problemi, pokušajte pregovarati iskreno i saosjećajno.
Video - Korištenjem ove usluge neki se podaci mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Steknite naviku pozitivnog razmišljanja kako biste ostali motivirani i nadahnuti.
- Koristite dnevnik za obradu emocija koje nisu ugodne, poput tuge, praznine, osjećaja napuštenosti. Ovo je dobra vježba prije spavanja.
- Proslavite Dan mentalnog zdravlja kako biste drugima proširili svijest o pitanjima mentalnog zdravlja.
