Déjà vu, snažan osjećaj da ste iskusili trenutnu situaciju, iako to niste doživjeli prije, može biti uzbudljiv, izaziva misli i tajanstven. Za neke ljude to može biti uznemirujuće, zastrašujuće i stresno. No, s déjà vu -om se možete nositi ako ostanete mirni, brinete se za sebe i maksimalno iskoristite iskustva.
Koraci
Metoda 1 od 3: Ostanite mirni
Korak 1. Udahnite polako, duboko
Doživljavanje déjà vua za neke ljude može biti neodoljivo ili čak zastrašujuće iskustvo. S déjà vu -om se možete nositi tako da nekoliko (ili nekoliko) duboko, polako udahnete kako biste se smirili.
- Duboko disanje može usporiti otkucaje srca i smanjiti tjelesnu napetost u tijelu.
- Polako i namjerno udahnite kroz nos. Zadržite ga nekoliko sekundi, a zatim ispustite dah kroz usta.
- Udahnite onoliko koliko vam je potrebno da se smirite.
Korak 2. Usredotočite se na trenutni trenutak
Možete se nositi s déjà vu -om i svim neugodnim osjećajima povezanim s njim ako fokusirate svoj um i osjetila na sadašnjost. Svjesnost o tome kako se osjećate i što radite može pomoći u smanjenju osjećaja tjeskobe ili stresa koje biste mogli imati zbog svog déjà vu -a.
- Primijetite kako se vaše tijelo osjeća. Možda ćete se zapitati: „Osjećam li se igdje napeto? Osjećam li mučninu? Osjećam li se mirno?”
- Obratite pažnju na disanje. Je li to normalno i stabilno? Plitko? Brzo ili neujednačeno?
- Usredotočite se na misli i sjećanja koja imate u ovom trenutku. Ne pokušavajte ih zaustaviti, samo ih priznajte i pustite da vam prođu kroz um.
- Na primjer, mogli biste pomisliti: „Razmišljam o tome koliko je ova scena poznata. Kako se osjećam kao da sam već učinio upravo to."
Korak 3. Vodite dnevnik déjà vu
Možete se nositi sa svojim iskustvima déjà vu dokumentirajući ih kad se dogode. Na ovaj način možete zapisati detalje situacije i osjećaje koje ona izaziva.
- Kupite bilježnicu dovoljno malu da je možete nositi sa sobom posvuda. Nikada ne znate gdje biste mogli biti kad doživite déjà vu.
- Zapišite ga svaki put kad osjetite déjà vu. Napišite koliko je trajalo, gdje ste bili, što ste radili, tko je još bio tamo i datum.
- Napišite kako ste se osjećali zbog iskustva. Na primjer, je li vas to zaprepastilo? Tješite li vas? Uplašiti vas?
Korak 4. Razgovarajte s drugima o svom déjà vu
Neka istraživanja pokazuju da oko 65% mladih odraslih osoba doživi deža vu barem jednom u životu. Razgovarajte sa svojim prijateljima i obitelji o svojim iskustvima. Vjerojatno su i oni doživjeli nešto slično i možda vam mogu pomoći da se nosite sa svojim déjà vu.
- Na primjer, svom prijatelju možete reći: „Mislim da doživljavam déjà vu i da se osjećam jako čudno. Je li vam se to ikada dogodilo?”
- Ili biste svom bratu ili sestri mogli reći: „Upravo sam sada imao najjači osjećaj déjà vu. Mogu li vam reći o tome?”
Metoda 2 od 3: Briga o sebi
Korak 1. Smanjite stres
Neka istraživanja pokazuju da se déjà vu češće događa kada ste pod stresom. Suočite se sa svojim déjà vu tako što ćete učiniti da smanjite ukupnu razinu stresa.
- Identificirajte stvari koje ste naglasile i riješite probleme kako biste smanjili stres koji vam uzrokuju.
- Na primjer, ako ste pod stresom zbog posla, mogli biste razgovarati s nekim u svojoj blizini o tome kako se osjećate i pokušati se organizirati.
- Počnite vježbati meditaciju kao način da se smirite i smanjite dio stresa koji možda osjećate.
- Isprobajte neke vježbe dubokog disanja kako biste smanjili tjeskobu i smanjili stres koji osjećate.
Korak 2. Odmarajte se više
Postoje neka istraživanja koja povezuju deža vu s nedostatkom sna i umorom. Kako biste se nosili sa svojim déjà vu, pobrinite se da dovoljno spavate i da se ne istrošite.
- Svake večeri idite na spavanje u redovno vrijeme. Učinite nešto opuštajuće i umirujuće sat -dva prije spavanja.
- Na primjer, mogli biste pročitati knjigu, slušati smirujuću glazbu ili popiti šalicu čaja.
- Svaki dan odvojite vrijeme da se jednostavno opustite i učinite nešto smirujuće i mirno.
Korak 3. Ispitajte svoje lijekove
Postoji niz istraživanja koja sugeriraju da određeni lijekovi mogu potaknuti povećanje kemikalija u tijelu, poput dopamina, što može povećati vjerojatnost da ćete doživjeti deža vu. Ako pogledate svoje lijekove i istražite njihov utjecaj na razinu dopamina, možete se nositi s dej vu.
- Pitajte svog liječnika povećava li vam neki od vaših redovitih ili kratkotrajnih lijekova razinu dopamina u mozgu.
- Zapitajte se je li vaš déjà vu počeo ili se povećao otprilike u vrijeme kada ste počeli uzimati lijekove?
- Ako ste ikada prestali uzimati lijekove, jesu li se vaša deža vu iskustva smanjila ili prestala?
Korak 4. Razgovarajte sa svojim liječnikom o čestom déjà vu
Često doživljavanje deža vua, osobito u djece i tinejdžera, može biti znak epilepsije. Čak je bilo slučajeva da je česti déjà vu uzrokovan tjeskobom. Razgovarajte o tome sa svojim liječnikom ako smatrate da se vaša deža vu iskustva događaju više nego što bi trebala biti.
- Mogli biste reći: „Dr. Yung, u posljednje vrijeme često doživljavam déjà vu i to me pomalo zabrinjava.”
- Ili, možete pokušati: "Htio bih razgovarati o déjà vu -u i što bi to moglo značiti ako ga imam puno."
- Ponesite svoj dnevnik déjà vu sa sobom na posjet svom liječniku kako biste ga mogli podijeliti sa svojim liječnikom.
Metoda 3 od 3: Maksimalno iskoristite Déjà Vu
Korak 1. Uživajte dok traje
Neka istraživanja pokazuju da se iskustvo déjà vu počinje smanjivati kako starite. Stoga, umjesto da se borite protiv osjećaja, dokumentirajte ga i uživajte u njegovom čudu i novini dok god možete.
- Pokušajte pratiti koliko često doživljavate déjà vu iskustva kako biste utvrdili smanjuje li se učestalost.
- Uočite postoje li obrasci kada i gdje se događaju vaša deža vu iskustva. Događaju li se obično ujutro ili navečer, na primjer?
Korak 2. Iskoristite svoj déjà vu u svoju korist
Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji dožive déjà vu bolje pamte stvari od ljudi koji to ne čine. Na primjer, istraživanje je otkrilo da ljudi koji dožive déjà vu bolje pamte svoje snove od ljudi nego ljudi koji ne doživljavaju déjà vu. Suočite se sa svojim déjà vu -om koristeći ga za vježbanje pamćenja i pamćenja.
- Potrudite se prisjetiti se posebnih okolnosti izvornog incidenta kada doživite déjà vu.
- Vježbajte svakodnevno obraćajući pozornost na detalje kako biste se nosili sa svojim deža vuom i poboljšali svoje pamćenje još više.
- Na primjer, primijetite kako stvari mirišu, izgledaju, kušaju, osjećaju i zvuče. Također, obratite pozornost na emocije u svakom trenutku.
- Na primjer, ako plivate, mogli biste primijetiti da se osjećate opušteno i smireno te da je voda slana i hladna.
Korak 3. Odvojite déjà vu od drugih iskustava
Što više znate o déjà vu -u, lakše ćete se nositi s tim i cijeniti ga. Zato odvojite vrijeme da naučite više o déjà vuu i sličnim iskustvima.
- Déjà vu je osjećaj da ste već iskusili određenu i točnu situaciju ili slijed događaja. Na primjer, dok ste na odmoru u mjestu na kojem nikada prije niste bili, imate osjećaj da ste stajali na istoj plaži prije nego što ste gledali zalazak sunca, iako znate da je to nemoguće.
- Još jedno iskustvo koje možda imate zove se déjà entendu, osjećaj da ste već čuli nešto, ali se ne možete sjetiti odakle. Na primjer, ako čujete gregorijansko pjevanje koje zvuči jako poznato čak i ako nikada prije niste slušali ništa slično.
- Saznajte više o jamais vu -u, koje se događa kada ste negdje poznati, ali čini se da nikada prije niste bili tamo. To se može dogoditi kad uđete u svoju spavaću sobu, ali imate osjećaj kao da prvi put u životu ulazite u prostoriju.
