Do moždanog udara dolazi kada dio mozga ne dobije dovoljno krvi. Kad se to dogodi, stanice ne dobivaju kisik ili hranjive tvari i umiru. Najbolji način za sprječavanje moždanog udara je zdrav način života i liječenje svih drugih zdravstvenih stanja koja bi mogla povećati vaše rizike. Ako ste vi ili netko s kim ste možda doživjeli moždani udar, odmah nazovite hitnu pomoć.
Koraci
1. dio od 2: Smanjenje rizika zdravim načinom života
Korak 1. Jedite zdravu prehranu
Zdrava prehrana pomoći će vam smanjiti rizik od pretilosti, visokog kolesterola, visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Svako od tih stanja povećava rizik od moždanog udara. Da biste smanjili rizik od razvoja ovih stanja, možete:
- Smanjite unos soli. To će smanjiti rizik od razvoja visokog krvnog tlaka. Možete smanjiti potrošnju soli tako da hranu ne posipate kuhinjskom soli, ne posolite tjesteninu ili rižinu vodu i ne kupujete konzerviranu hranu s niskim udjelom natrija. Provjerite sastojke u prerađenoj hrani. Mnogi imaju visok sadržaj soli.
- Jedite prehranu s niskim udjelom masti. Masna prehrana povećava rizik od začepljenja arterija. Možete jednostavno pojesti manje masnoće odabirom nemasnog mesa poput peradi i ribe te uklanjanjem masnoće s crvenog mesa. Umjesto punomasnog mlijeka pijte nemasno ili obrano mlijeko. Umjereno jedite jaja jer su bogata kolesterolom. Provjerite namirnice s oznakom "dijeta" ili s niskim udjelom masti- mogu vas iznenaditi sadržajem natrija i masti!
- Kontrolirajte unos kalorija. Prehrana s visokom kalorijom dovodi vas u veći rizik od dijabetesa i pretilosti, osim ako ste izuzetno tjelesno aktivni. Ograničite unos visoko zaslađene hrane poput bombona, kolačića i peciva. Prerađeni šećer daje kalorije bez hranjivih tvari zbog kojih ćete se osjećati sito. To vas može učiniti sklonima prejedanju.
- Povećajte unos voća, povrća i integralnih žitarica. Ta je hrana općenito niskomasna i bogata hranjivim tvarima. Opskrbit će vas potrebnom energijom bez viška masti i kalorija.
Korak 2. Vježba
Vježbanje je izvrstan način za smanjenje rizika od moždanog udara, dijabetesa, srčanih bolesti i pretilosti. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti i Nacionalna udruga za moždani udar donose sljedeće preporuke:
- 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti. Umjerena tjelesna aktivnost uključuje stvari poput hodanja, vožnje biciklom ili aerobika u vodi. To bi trebalo biti dodatak dva dana tjedno treninga s utezima.
- 75 minuta tjedno intenzivne tjelesne aktivnosti. Zbog ovih aktivnosti radite više od umjerenih aktivnosti. Primjeri uključuju trčanje, sprint, plivanje i vožnju biciklom uz brdo. To također treba upariti s treningom s utezima dva puta tjedno.
- Vježbajte tri puta po 10 minuta dnevno ako nemate vremena za više. To može uključivati hodanje na posao, hodanje za vrijeme pauze za ručak i pješačenje kući s posla. Vježbu ne morate raditi sve u isto vrijeme. Povedite prijatelja sa sobom kako bi vam bilo ugodnije.
Korak 3. Prestanite pušiti
Rizik pušača od moždanog udara dvostruko je veći od rizika nepušača. Pušenje potiče zgrušavanje, čini krv gušćom i učvršćuje arterije. Ako pušite i imate problema s prestankom pušenja, na raspolaganju su vam brojni resursi. Možeš:
- Razgovarajte sa svojim liječnikom
- Zatražite podršku od obitelji i prijatelja
- Nazovite hitnu liniju kad osjetite potrebu za pušenjem
- Izbjegavajte mjesta na kojima obično pušite
- Razgovarajte sa savjetnikom
- Isprobajte lijekove ili nikotinsku nadomjesnu terapiju
- Idite na kućno liječenje
Korak 4. Kontrolirajte unos alkohola
Prekomjerno pijenje može povisiti krvni tlak i rizik od moždanog udara. Ako pijete, ostanite unutar preporučenih granica:
- Jedno piće dnevno za žene i jedno do dva pića dnevno za muškarce.
- Piće je 12 unci piva, čaša vina (5 unci) ili jedna i pol unca žestokog pića.
Korak 5. Upravljajte svim zdravstvenim stanjima koja imate
Neka medicinska stanja povećavaju rizik od moždanog udara. Ako imate jedno od ovih stanja, razgovarajte sa svojim liječnikom o tome kako ga najbolje liječiti i smanjiti rizik od moždanog udara.
- Visoki krvni tlak. Visoki krvni tlak naziva se i hipertenzija. Zbog toga je vjerojatnost moždanog udara jedan i pol puta veća. Ako imate povišeni krvni tlak, razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koji bi bio najbolji način za kontrolu. Vaš liječnik može predložiti promjene u prehrani, tjelovježbu ili uzimanje lijekova.
- Atrijalna fibrilacija (AFIB). Ova vrsta nepravilnog rada srca najvjerojatnije se javlja kod starijih osoba ili kod ljudi koji imaju srčane bolesti, visoki krvni tlak ili dijabetes. Zbog nepravilnog rada srca krv vam se nakuplja u srcu. Zbog toga je sklona zgrušavanju. Ako imate ovo stanje, liječnik vam može predložiti liječenje antikoagulantnim lijekovima ili električnu stimulaciju.
- Visok kolesterol i masne naslage u arterijama (ateroskleroza). Kolesterol je voštani, masni materijal u vašoj krvi. Ako imate previše, može vam začepiti arterije i uzrokovati srčani ili moždani udar. Ako imate povišen kolesterol, liječnik će vam vjerojatno predložiti da ga smanjite promjenama u prehrani, tjelovježbom i eventualno uzimanjem lijekova.
- Dijabetes. Postoje dvije glavne vrste dijabetesa: tip 1 gdje vaše tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina i tip 2 gdje vaše tijelo ne reagira pravilno na vaš inzulin. Osobe s dijabetesom često imaju i povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, fibrilaciju atrija i poteškoće u kontroli tjelesne težine. Vaš liječnik može predložiti da smanjite rizik od moždanog udara promjenom prehrane, uzimanjem lijekova, tjelovježbom ili uzimanjem inzulina.
- Bolest karotidne arterije. To se događa kada se suze karotidne arterije. Budući da te žile opskrbljuju mozak krvlju, to vas čini ranjivijima na začepljenja i moždane udare. Vaš liječnik će vam vjerojatno predložiti testiranje na to ako imate simptome moždanog udara ili značajne čimbenike rizika.
Dio 2 od 2: Prepoznavanje simptoma
Korak 1. Identificirajte simptome moždanog udara
Ako ste u opasnosti od moždanog udara, budite svjesni kakvi su simptomi. Ako mislite da biste mogli doživjeti moždani udar, odmah nazovite hitnu pomoć.
- Utrnulost ili slabost na licu, ruci ili nozi. Može se pojaviti samo s jedne strane.
- Poteškoće u govoru ili razumijevanju govora.
- Zbunjenost.
- Problemi s vidom. To se može dogoditi na oba oka ili samo na jednom.
- Poteškoće pri hodanju, vrtoglavica i gubitak koordinacije.
- Glavobolja.
Korak 2. Procijenite nekoga s kim ste ako mislite da bi mogao imati moždani udar
Kratica je BRZA. Označava lice, ruke, govor i vrijeme. Nazovite hitne službe ako osoba ne položi sljedeću procjenu ili ako niste sigurni:
- Lice. Procijenite može li se osoba nasmiješiti s obje strane lica. Ako reagira samo jedna strana, to je simptom moždanog udara. Neka ispruže jezik i provjere postoje li velike deformacije poput povlačenja na jednu stranu, ozbiljnih, neobičnih udubljenja itd. To može biti znak moždanog udara.
- Oružje. Recite osobi da podigne obje ruke. Ako jedna ruka počne tonuti, to ukazuje na moždani udar.
- Govor. Neka osoba ponovi jednostavnu rečenicu. Ako izgovaraju riječi ili zvuče čudno, možda će doživjeti moždani udar.
- Vrijeme. Ako osoba ima bilo koji od ovih simptoma, potrebna im je hitna medicinska pomoć. Nazovite hitne službe.
Korak 3. Dostavite liječniku informacije
Važno je da se dijagnoza postavi što je prije moguće kako bi liječenje moglo započeti odmah. Liječnik će vjerojatno napraviti pregled, uključujući eventualno CT ili MRI kako bi utvrdio je li došlo do moždanog udara. Ostale informacije koje će liječniku biti korisne uključuju:
- Povijest bolesti osobe
- Lijekovi koje osoba može uzimati
- Točno kad su simptomi počeli
