Epilepsija je ozbiljna medicinska briga. Napad može ometati mišićnu kontrolu mišića, vid, govor i/ili osjećaj svijesti, ili čak uzrokovati snažno podrhtavanje ili gubitak svijesti. Kao takve, osobe s epilepsijom moraju poduzeti dodatne sigurnosne mjere kod kuće i na otvorenom. Osim toga, ako naiđete na osobu koja ima napadaj, morate poduzeti neke korake kako biste joj pomogli.
Koraci
Metoda 1 od 3: Provođenje sigurnosne provjere u vašem domu
Korak 1. Zaštitite se od modrica ili prijeloma
Najčešće ozljede nastale tijekom napadaja su modrice i prijelomi. Prije vremena poduzmite korake kako biste podložili tvrde površine i spriječili spoticanja i padove.
- Tvrde podove prekrijte prostirkama ili tepisima.
- Držite stepenice bez prepreka.
- U slučaju pada, na dno stepenica postavite vrlo mekani tepih ili tepih.
- Uvjerite se da nema vučnih kabela ili žica koje biste mogli spotaknuti.
- Koristite bežične uređaje kad god je to moguće.
- Držite krevet nisko do poda i/ili postavite jastuke oko kreveta u slučaju pada.
Korak 2. Smanjite rizik od opeklina
Napadi se mogu pojaviti tijekom kuhanja, stajanja u blizini radijatora ili feniranja kose. Poduzmite korake unaprijed kako biste spriječili opekline, opekline i druge ozljede povezane s toplinom.
- Umjesto plinskog/električnog štednjaka koristite mikrovalnu pećnicu.
- Uvjerite se da od grijanih uređaja nema kabela.
- Postavite štitnike na grijače i radijatore.
- Izbjegavajte grijane uređaje (poput sušila za kosu) kada ste sami.
- Uvjerite se da svi detektori dima rade ispravno.
Korak 3. Spriječite ozljede u kupaonici
Kupaonica može predstavljati niz rizika za osobu s epilepsijom. Srećom, možete poduzeti neke korake kako biste svoju kupaonicu učinili sigurnijim mjestom.
- Umjesto kupke istuširajte se.
- Zamolite nekoga da ostane s vama u kupaonici ili pričekajte ispred vrata i slušajte.
- Stavite znak "zauzeto/prazno" ispred vrata kupaonice umjesto da koristite brave.
- Imajte vrata kupaonice koja se otvaraju "prema van". Na ovaj način, ako padnete na vrata, nikome nećete blokirati ulaz.
- Pazite da sanitarni čvorovi stoje što bliže zidu kako biste smanjili rizik od udaranja u glavu.
Korak 4. Instalirajte alarme
Može vam ponuditi sigurnost i bezbrižnost pri instaliranju alarma u vašem domu. Ovi uređaji mogu obavijestiti nekoga (bilo nekoga kod kuće s vama, ili nekoga na udaljenoj lokaciji, ovisno o alarmu) da zna je li vam se dogodio napadaj. Ovi uređaji dolaze u različitim vrstama za različite cijene. Evo primjera dostupnog:
- Monitori za bebe i drugi uređaji za "slušanje"
- Vizualni monitori
- Alarmi za pad (koji se mogu isključiti ako netko udari o tlo)
- Telefonski alarmi (kojima se može upravljati daljinskim upravljačem ako nekome treba pomoć)
- Pametni satovi (koji mogu obavijestiti nekoga ako ste imali napad).
Metoda 2 od 3: Ostanite sigurni vani
Korak 1. Pratite svoje napadaje
Kad imate epilepsiju, određene aktivnosti mogu nametnuti dodatne rizike. Međutim, čimbenici rizika su različiti za svakoga. Možete početi razumijevati vlastitu razinu rizika ako vodite detaljan dnevnik aktivnosti napadaja. Ovaj zapisnik može vam pomoći da utvrdite koliko je vjerojatno da ćete imati napadaj tijekom određene aktivnosti. Zamolite prijatelja ili člana obitelji koji s vama provodi puno vremena da vam pomogne u praćenju:
- Što se događa tijekom vaših napadaja.
- Koliko obično traju vaši napadaji?
- Koliko se često događaju?
- Što izaziva vaše napadaje?
- Dobivate li upozorenje prije nego što se napad dogodi?
- Koliko se dobro oporavljate nakon napada?
Korak 2. Procijenite rizik koji je uključen u aktivnost
Najrizičnije situacije za osobe s epilepsijom su one koje uključuju visinu, promet, vodu ili izvore topline/energije. Možda vam neće biti dopušteno voziti neko vrijeme nakon napadaja ili ako ste napadaji česti ili ih je teško kontrolirati. To u početku može biti teško, ali važno je slijediti savjete vašeg liječničkog tima. Osim toga, s kim ćete biti i što ćete raditi igraju važnu ulogu u vašoj sigurnosti. Nakon što pregledate rizike, možete bolje odlučiti odgovara li vam neka aktivnost. Prije nego što se uključite u neku aktivnost, zapitajte se sljedeće:
- Kada i gdje će se aktivnost dogoditi?
- Hoće li drugi ljudi biti s vama?
- Hoće li biti uključena neka (potencijalno) opasna oprema?
- Koliko ćete biti udaljeni od pomoći (ako vam zatreba)?
Korak 3. Dovedite prijatelja
Jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina za smanjenje rizika dok ste vani je povesti prijatelja sa sobom. Imati prijatelja koji je svjestan vašeg stanja može vam pomoći da budete sigurni u slučaju napadaja i/ili kontaktirajte pomoć ako je potrebno. Osim toga, obavljanje aktivnosti s prijateljem uvijek je zabavnije nego samostalno.
Korak 4. Zatražite dodatnu opremu
Moguće je da bi zahtijevanje dodatne opreme moglo učiniti vaše iskustvo sigurnijim i smanjiti rizik od ozljeda. To može uključivati prsluk za spašavanje (ako ćete biti u blizini vode), kacigu ili dodatni pojas (ako ćete se penjati) ili korištenje pojasa (u kolicima ili drugom vozilu). Razmislite o tome da unaprijed nazovete da vidite hoće li vam takav smještaj biti na raspolaganju.
Korak 5. Nosite „pametni sat
”Pametni sat je uređaj koji se može obratiti članu obitelji ili medicinskoj službi u slučaju napadaja. Pametni sat također ih može obavijestiti o vašoj lokaciji. Iako ti uređaji mogu biti skupi, mogu uvelike smanjiti rizik od ozljeda i pomoći vam da s povjerenjem obavljate više aktivnosti.
Korak 6. Ponesite sa sobom medicinsku iskaznicu i/ili narukvicu
Svaki put kad izađete iz kuće, ali osobito ako radite aktivnost koja bi mogla biti opasna, nosite liječničku iskaznicu ili nosite medicinsku narukvicu. To vam može pomoći da dobijete odgovarajuću njegu u slučaju napadaja.
Metoda 3 od 3: Pružanje pomoći nekome tko ima napadaj
Korak 1. Spusti osobu na pod
Napad "grand mal", koji se naziva i "generalizirani toničko-klonički" napadaj, vjerojatno je ono na što pomislite kada zamislite napadaj. Ova vrsta napada može uzrokovati da osoba padne, zaplače, trese se ili izgubi svijest. Ako naiđete na pojedinca koji ima ovu vrstu napadaja, prvo što trebate učiniti je pomoći mu da legne na tlo.
- Kad legnu na pod, prevrnite osobu na jednu stranu tijela.
- To će im pomoći disati.
Korak 2. Očistite područje oko osobe
Odmaknite namještaj ili druge predmete od osobe najbolje što možete. Obratite posebnu pozornost na bilo što oštro, tupo ili tvrdo. Dajte osobi širok krug oko sebe kako biste spriječili ozljede.
Korak 3. Stavite im nešto mekano pod glavu
Pod glavu osobe stavite jastuk, presavijenu deku, presavijenu jaknu ili bilo što mekano. To će im pomoći u zaštiti glave i vrata od ozljeda.
Također ćete htjeti ukloniti njihove naočale
Korak 4. Otpustite odjeću oko vrata
Ako nose maramu, kravatu ili košulju na kopčanje, olabavite ovu odjeću najbolje što možete. Sužavajuća odjeća oko vrata može im otežati disanje.
Korak 5. Utješite osobu
Tijekom napadaja, osoba vas vjerojatno još uvijek može čuti i razumjeti. Govorite mirno i pokušajte ih utješiti. Dajte im do znanja da će napadaj prestati samo je nekoliko minuta, i recite im da je sve u redu.
Možda ćete reći: „U redu je. Ostat ću s tobom. Zajedno možemo gledati sat. Ovo će trajati samo minutu ili dvije.”
Korak 6. Potražite medicinsku narukvicu
Kad god naiđete na osobu koja ima napadaj, odmah provjerite ima li medicinske narukvice. Narukvica može prenijeti dijagnozu epilepsije ili drugu zdravstvenu zabrinutost. Ove informacije će vam trebati ako morate kontaktirati hitnu pomoć.
- Obično su to male metalne narukvice koje se nose na zglobu.
- Osoba može imati i medicinsku tetovažu koja prenosi te podatke.