Psihoza je zastrašujući poremećaj. Halucinacije, zablude, slušanje glasova i opća zbunjenost obilježja su psihotične osobe. Srećom, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste spriječili psihozu.
Koraci
Metoda 1 od 3: Dobivanje pomoći
Korak 1. Identificirajte svoje genetske rizike
Neka stanja koja mogu dovesti do psihoze, poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja, mogu biti genetski povezana. Ako netko u vašoj obitelji ima shizofreniju, bipolarni poremećaj ili poremećaj osobnosti, možda ste izloženi većem riziku od ovih stanja, a vjerojatnije je i da ćete doživjeti psihozu. Vaš liječnik može vam pomoći da dobijete potpuni genetski profil i provedete povijest bolesti vaše obitelji. Boljim razumijevanjem vašeg genetskog podrijetla bit ćete informiraniji o vašoj vjerojatnosti za razvoj psihoze i možete se bolje pripremiti protiv te mogućnosti.
- Imajte na umu da vam čak i s tim podacima vaš liječnik može ponuditi profil rizika, ali ne i dijagnozu ili jamstvo da ćete ili nećete dobiti jedno od ovih stanja. Identificiranje genetskih markera za stanja poput shizofrenije je u ranim fazama, a još ne postoje testovi za dijagnosticiranje shizofrenije.
- Čak i kad su čimbenici rizika vrlo visoki, neki ljudi još uvijek ne razviju shizofreniju, iako je razlog tome nepoznat.
Korak 2. Pobrinite se za potrebnu skrb ako vam je već dijagnosticirano povezano zdravstveno stanje
Neka medicinska stanja i poremećaji raspoloženja mogu utjecati na to kako vaš mozak funkcionira. Medicinska stanja koja mogu izraziti psihotične simptome uključuju:
- Alzheimera
- Parkinsonova bolest
- Tumori mozga
- HIV -a
- Malarija
- Hipoglikemija
- Akutna isprekidana porfirija
- Shizofrenija
- Bipolarni poremećaj
- Endokrine bolesti
- Zatajenje jetre ili bubrega
- Sifilis
- Potražite liječnički savjet kako biste spriječili da se vaše stanje razvije u psihotični prekid.
Korak 3. Potražite pomoć ako ste ovisni o supstanci poput alkohola ili droga
Ljudi koji su bili uključeni u bilo koju vrstu zlouporabe droga imaju vrlo velike šanse da pate od psihoze. Droga može promijeniti vašu percepciju stvarnosti. Ponekad mijenjaju vašu percepciju neopravdano mijenjajući neuro cikluse u vašem mozgu. Čak i lijekovi poput marihuane, koja se često smatra više "mekom" drogom, mogu povećati rizik od razvoja psihoze za dva puta ako se koriste tijekom razvoja mozga (tinejdžeri). To nije ograničeno na "ulične" droge i alkohol - lijekovi na recept također mogu biti uzrok psihoze ako se zloupotrebljavaju ili ako vaša upotreba lijeka iznenada prestane.
- Jedan od najučinkovitijih načina sprječavanja psihoza izazvanih lijekovima je polako smanjenje upotrebe droga.
- Recite sebi da želite prestati i zatražiti pomoć, bilo putem terapije, programa u 12 koraka, bilo tako što ćete se obratiti prijateljima i obitelji.
- Klonite se prijatelja ili vršnjaka koji vas potiču na upotrebu droge.
- Maknite se od svih stvari koje izazivaju vašu naviku ovisnosti.
- Motivirajte se držeći sliku svojih najmilijih sa sobom kako biste se podsjetili da utječete i na njihove živote.
- Uključite se u sve aktivnosti koje ste radili prije nego što ste počeli uzimati lijek.
- Budite stalno zaposleni kako ne biste osjećali potrebu za uzimanjem lijeka.
Korak 4. Potražite pomoć ako ste doživjeli traumu
Glavni temeljni čimbenik za psihozu je povijest traume. Kad doživite traumu, i vaš um i vaše tijelo moraju se nositi s posljedicama. Ponekad ljudi koji dožive traumatične situacije dožive hiperrealistične uspomene ili postanu paranoični.
- Razgovarajte s terapeutom o svom iskustvu. Može biti opasno pokušavati sami liječiti svoju traumu ili je zanemariti. Terapeut vam može pomoći da naučite zdrave načine kako se nositi s traumom i kako je riješiti.
- Suočite se s traumom direktno. Prihvatite ono što se dogodilo i priznajte da iako ne možete promijeniti ono što se dogodilo, možete promijeniti svoju reakciju na to.
- Klonite se droga i alkohola jer bi zlouporaba ovih tvari mogla dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Korak 5. Imajte nekoga na koga se možete osloniti
Snažne obiteljske veze i pozitivni odnosi mogu spriječiti psihotični prekid. Razgovor s empatičnim članom obitelji ili prijateljem o vašim brigama pomoći će vam da se osjećate sigurno i zbrinuto, što će poboljšati vaše cjelokupno mentalno zdravlje.
- Stvorite odnose podrške s ljudima koji brinu o vama i ozbiljno shvaćaju vaše probleme.
- Ako nemate obitelj i prijatelje na koje se možete osloniti, pronađite dobrog liječnika kojem možete vjerovati.
Korak 6. Razgovarajte s terapeutom
Vrlo dobar način za sprječavanje psihoze je razgovor s terapeutom o izazovima s kojima se susrećete. Odlazak na terapiju pružit će vam drugu perspektivu i pomoći će vam da razumijete temeljne razloge vaših problema, a oba su koraci prema rješenju.
- Popis ovlaštenih terapeuta možete dobiti od svog liječnika opće prakse. On ili ona također mogu preporučiti najbolju terapiju za vašu specifičnu situaciju.
- Vaš terapeut bi vam također mogao propisati lijekove. Pažljivo slijedite upute za lijek.
Metoda 2 od 3: Upravljanje stresom i suočavanje s emocijama
Korak 1. Prepoznajte znakove ranog upozorenja
Prije početka psihoze, mnogi ljudi doživljavaju značajne promjene u svom ponašanju ili stavu. Educirati se o tim promjenama i djelovati na njih moglo bi vam dati priliku da odgodite ili izbjegnete psihozu. Znakovi nadolazeće psihoze uključuju:
- Osjećaj na rubu
- Biti sumnjičav prema drugima
- Ne uživate u stvarima u kojima obično uživate
- Preskakanje posla ili škole
- Osjećati se depresivno
- Osjećaj tjeskobe
- Ne tuširanje ili održavanje odgovarajuće higijene
Korak 2. Smanjite razinu anksioznosti
Anksioznost i stres mogu vas zbuniti i učiniti da se osjećate kao da je život nepodnošljiv. Ako se tako osjećate, morate smanjiti količinu stresa u svom životu kako biste spriječili razvoj psihoze.
- Kako stres ne bi utjecao na vaše mentalne sposobnosti, upravljajte stvarima koje vas stresiraju. Izbjegavajte, preuzmite kontrolu ili se prilagodite bilo čemu što vam izaziva pretjerani stres.
- Vodite dnevnik stresa i zapišite sve stvari koje vam izazivaju stres.
- Kad je moguće, izbjegavajte ljude zbog kojih se osjećate tjeskobno.
- Odbacite odgovornosti koje nisu potrebne. Napravite popis zadataka koje morate obaviti i odvojite ih od stvari koje apsolutno morate učiniti, i stvari od kojih možete pobjeći ako ih ne obavite ili obavite kasnije.
- Radite stvari koje vas čine sretnima. To uključuje biti s ljudima koji vas nasmiju.
- Dovoljno vježbajte. Vježbanjem se u vašem tijelu oslobađa endorfin koji djeluje kao prirodni reduktor stresa.
- Razgovarajte s terapeutom o svojim tjeskobama. Ponekad razgovor s nekim o onome što vas stresira može dovesti do rješenja.
Korak 3. Ispraznite emocije
Psihoza može biti posljedica napuhavanja vaših emocija. Zadržavanje osjećaja za sebe ili pristajanje na radnje koje ne želite mogu izazvati psihozu. Najbolji način da se nosite sa svojim emocijama je da se izrazite nekome kome vjerujete.
- Potražite savjet pouzdanog prijatelja ili člana obitelji i poslušajte druge poglede na svoju situaciju.
- Naučite reći ne. Niste dužni učiniti sve što drugi traže od vas. Pomaganje drugima je važno, ali svakako se prvo pobrinite za sebe.
- Razgovarajte s terapeutom o svojim mislima i osjećajima. Ponekad se može otvoriti nekome tko vam nije blizak, ali terapeuti su posebno obučeni za rješavanje problema mentalnog zdravlja i mogu ponuditi objektivnije gledište od prijatelja ili člana obitelji.
- Pokušajte pisati, svirati glazbu ili slikati. Kreativni činovi mogu smanjiti stres i poslužiti kao ispust za emocionalnu energiju.
Korak 4. Izbacite negativne misli
To je osobito važno u slučajevima bipolarne ili depresivne psihoze. Kad se usredotočite na negativne, samoporažavajuće misli, stvarate nezdrav mentalitet. Umjesto toga, razmišljajte samo o dobrim aspektima svog života i osobnosti. Iako je važno zapamtiti da nitko nije savršen, pomaže vam da se usredotočite na svoja postignuća, a ne na aspekte sebe koji su manje idealni.
- Mogu se pojaviti misli poput "Ne mogu ništa učiniti" ili "Slab sam". Odgovorite im riječima: "Mogu to prevladati" i "Dovoljno sam snažan da se nosim s ovom situacijom i zatražim pomoć ako mi zatreba."
- Usredotočite se na svoje snage i postignuća. Također možete smisliti plan igre za jačanje aspekata sebe za koje mislite da bi se mogli poboljšati.
- Pozitivno razmišljanje uključuje priznavanje da, iako ste u opasnosti od psihoze, to nije kraj svijeta. Shvatite da niste ludi i da niste loša osoba; samo imate grubo iskustvo i možete to proći.
Korak 5. Preuzmite kontrolu nad svojim fizičkim, ali i mentalnim zdravljem
Tijelo i um ponekad se čine odvojenima, ali najbolje ih je smatrati holističkom (spojenom) jedinicom. Održavanje zdrave prehrane i tjelesna aktivnost mogu spriječiti psihozu.
- Uključite omega-3 masne kiseline u svoju prehranu. Omega-3 masne kiseline mogu se naći u hrani poput ribe, jaja, lana i konoplje, ili u obliku dodataka.
- Vježbajte svakodnevno. Tijekom vježbanja tijelo oslobađa endorfin. Endorfini su odgovorni za to da se osjećate sretno i manje pod stresom. Kad ste sretniji i manje pod stresom, manja je vjerojatnost da ćete se zaglaviti negativnim razmišljanjem koje može dovesti do psihoze. Ako ste zabrinuti da biste mogli razviti psihozu, vježbajte što je moguće češće.
- Pokušajte vježbati najmanje 30 minuta pet puta tjedno. Odaberite aktivnosti u kojima uživate, poput trčanja, plivanja, biciklizma, planinarenja ili penjanja.
Korak 6. Dopustite sebi da se odmorite kad trebate
Kombinacija nedostatka sna i visoke razine stresa uobičajen je ulaz u psihozu. Potrudite se dopustiti svom umu i tijelu da se odmore kad zatreba. Ako dopustite svom mozgu da se odmori, osjećat ćete se općenito mnogo opuštenije i sretnije te će stoga poslužiti kao preventivna tehnika za psihozu.
- Spavajte oko osam sati svake noći i vježbajte tehnike opuštanja poput joge ili meditacije.
- Vodite dnevnik spavanja kako biste shvatili što vam pomaže da dobijete ostatak koji vam je potreban. Zapišite što ste jeli prije spavanja, koje ste aktivnosti izvodili, o čemu ste razmišljali itd. Tada ćete moći ustanoviti što vas opušta i pomaže vam da se odmorite puno, kao i ono što vas tjeskobi i sprječava zvuk spavati.
Korak 7. Upoznajte svoje granice
Važno je zapamtiti da ne možete sve raditi sami cijelo vrijeme. Guranje sebe izvan svojih granica može utjecati na vašu ukupnu sreću, zdravlje i sposobnost da se nosite sa stresom - a sve to može dovesti do psihoze. Ako se počnete osjećati pod stresom, shvatite što apsolutno ne morate učiniti ili s čime možete dobiti pomoć.
Zapišite sve zadatke koje trebate obaviti. Zapisivanje svega poslužit će kao vizualna pomoć i korisnije je od razmišljanja o zadacima za koje smatrate da ih morate obaviti. S popisom u ruci možete početi odlučivati koji zadaci nisu toliko važni i mogu se ukloniti iz svakodnevne rutine. Ako budete imali manje posla, osjećat ćete se manje pod stresom i više ćete kontrolirati svoj život
Metoda 3 od 3: Sprječavanje recidiva
Korak 1. Identificirajte svoje okidače
Ako ste već iskusili psihozu i imate rizik od recidiva, pokušajte identificirati svoje okidače kako biste shvatili zašto ste možda ušli u to stanje. Trigeri su obično događaji koji su se dogodili neposredno prije početka psihoze.
- Izgradite vremensku traku koja prikazuje objektivne događaje koje ste doživjeli (poput prekida s partnerom, početak novog posla ili završetak fakulteta) i subjektivne osjećaje koje ste imali prema njima u to vrijeme (osobito ako ste se osjećali utučeno, jadno, usamljeno) ili zbunjeni).
- Stres ili osjećaj kao da ste u situaciji u kojoj nema izlaza često mogu biti okidači.
- Pokušajte razgovarati sa svojim sustavom podrške kako biste saznali koje ste znakove mogli pokazati prije raskida sa stvarnošću. Možete ih također zamoliti da vas obavijeste ako počnete pokazivati neke od tih istih znakova.
Korak 2. Kontrolirajte svoje okidače
Pronađite pozitivne načine za upravljanje okidačima. Ako je moguće, izbjegavajte situacije koje su dovele do početnog psihotičnog prekida. Pronađite radno mjesto i kućno okruženje koje ograničava stres. Uz smanjenje stresa i učenje opuštanja, trebali biste:
- Vježbajte samoučenje. Ovo je tehnika u kojoj svjesno odbacujete negativno, defetističko razmišljanje s pozitivnim afirmacijama. Na primjer, kada vam ideja poput "nikad neću biti zdrava" uđe u vaš um, dopustite joj da vam izmakne i suprotstavite joj se mišlju poput "jaka sam osoba i pobijedit ću svoju psihozu". Samoučenje se može i treba prakticirati čak i u nedostatku negativnih misli.
- Odvratite pažnju. Upotrijebite različite osjetilne ulaze, poput televizije ili radija, kako biste spriječili čuti glasove ili skrenuli pozornost s opsesivnih misli.
- Razviti osobne strategije suočavanja. Neće svi osjetiti kako im stres oslobađa iste aktivnosti. Neki se ljudi mogu okupati toplom vodom kako bi se oslobodili stresa, dok drugi mogu otići na vožnju biciklom. Neki bi mogli naslikati sliku, dok bi drugi mogli plivati. Saznajte što vam odgovara.
Korak 3. Držite se režima uzimanja lijekova
U slučajevima kada se lijekovi ne uzimaju ili uzimaju pogrešno, recidiv se javlja u oko 80% slučajeva. Ako je zanemarivanje uzimanja lijeka ili zaboravljanje uobičajena pojava, pitajte je li dostupan kao injekcija koja će spriječiti bilo kakve propuste. Pravilno i redovito uzimanje lijekova svaki dan dramatično će poboljšati vaše šanse da ostanete zdravi i izbjegnete recidiv. Upotrijebite kutiju za tablete s jasno označenim danom kako biste svaki dan uzeli sve potrebne tablete.
Korak 4. Održavajte odnose podrške
Sprječavanje psihotičnog recidiva zahtijeva snažan tim za podršku sastavljen od liječnika, terapeuta, obitelji i prijatelja. Okružiti se ljudima koji brinu o vama i razumiju vaše stanje ključno je za sprječavanje recidiva i osiguravanje dobrog mentalnog zdravlja.
- Obavijestite svoju obitelj o svojim borbama s psihozom i otvorite im kako se osjećate. Dopustite im da vam pomognu financijski i materijalno ako je potrebno te potaknite njihove povratne informacije.
- Uključite svoju obitelj i prijatelje da budu oprezni u potrazi za promjenama u vašem ponašanju koje mogu ukazivati na blizinu psihotičnog prekida. U slučaju pogoršanja stanja uputite ih da se posavjetuju s vama i vašim liječnikom.
- Dobijte popis ovlaštenih terapeuta od svog liječnika opće prakse. On ili ona također mogu preporučiti najbolju terapiju za vašu specifičnu situaciju.
- Redovito posjećujte terapiju. Terapeuti su posebno obučeni za rješavanje problema mentalnog zdravlja i mogu pružiti objektivnije gledište od prijatelja ili člana obitelji. Vaš terapeut može vam pomoći da bolje razumijete razloge vašeg stanja i ponuditi specijalizirane strategije suočavanja. Kako budete gradili odnos sa svojim terapeutom, on će bolje prepoznati promjene u vašem stanju.
Korak 5. Donesite plan skrbi
Morate biti u mogućnosti razgovarati s nekim tko vam može pomoći svaki sat svakog dana u slučaju da se počnete osjećati preopterećeno i primijetiti promjene u svom ponašanju koje prethode psihotičnoj epizodi. Pobrinite se da imate sigurnosne planove i uzmite u obzir različite scenarije, primjerice na poslu, kod kuće ili u školi.
Kriznu kartu uvijek nosite sa sobom. Krizna kartica trebala bi biti laminirana kartica džepne veličine s vašim imenom i podacima za hitne slučajeve, uključujući ime vašeg liječnika; adresu, broj telefona i radno vrijeme vaše klinike; imena i telefonske brojeve članova obitelji; popis simptoma koji mogu ukazivati na to da počinjete osjećati psihozu; te popis koraka koje treba poduzeti u slučaju da se ponovite
Savjeti
- Ako mislite da ste u opasnosti od psihoze, razgovarajte s članom obitelji ili s nekim kome vjerujete. Imajte plan za rješavanje moguće psihotične epizode.
- Nemojte se sramiti ili posramiti zbog činjenice da ste u opasnosti od psihoze.
