Kad se čini da je nasilje posvuda, može se osjećati uplašeno, ugroženo i nesigurno. Ako se borite protiv stresa suočenog s masovnim nasiljem, zadržite uravnotežen pristup u načinu na koji se bavite vlastitim osjećajima, drugim ljudima i samim nasiljem. Potražite podršku i pomoć od drugih ljudi. Čuvajte sebe i uključite se u prakse koje će vam pomoći da se nosite sa stresom, a ne da mu pridodate.
Koraci
1. dio od 3: Podešavanje vaše svijesti i perspektive
Korak 1. Budite svjesni kako se osjećate
Uočite osjećaje tjeskobe, brige, straha i tuge te kako utječu na vaše ponašanje. Na primjer, mogli biste imati problema sa spavanjem, primijetiti promjene u apetitu ili težini, odvojiti se od aktivnosti ili prijatelja ili ne napustiti svoj dom. Budite svjesni svojih osjećaja i načina na koji utječu na vas.
Vodite dnevnik da biste napisali kako se osjećate. Zapišite sve promjene u svom ponašanju ili osjećajima i kako se nosite sa stresom
Korak 2. Držite uravnoteženu perspektivu
Nakon tragedije, lako se osjećati pesimistično i obeshrabreno. Međutim, zadržite uravnotežen stav prepoznajući da postoje dobri ljudi koji žele pomoći. Nisu svi na svijetu zli, pohlepni ili nasilni. Potvrda ravnoteže može vam omogućiti da vidite svijet oko sebe potpuno, a ne usko kroz tužne ili ljute oči.
Podsjetite se na ljude ili događaje koji su vam utješni i značajni. Na primjer, razmislite o vremenu u kojem vam je stranac pomogao da pronađete novčanik ili načinu na koji vam baka peče kolačiće kada ste imali težak dan
Korak 3. Minimizirajte nepotrebne stresore
Ako se stres nasilja previše nosi, pazite da ne preuzmete dodatne stresore. Ako vas gledanje vijesti tjeskobi ili plaši, nemojte paliti televizor. Ako vam vožnja ili odlazak u kupovinu prijete, zamolite prijatelja da vas prati. Učinite sve što možete kako biste se osjećali sigurno i minimalno pod stresom.
- Ako postoji netko tko vam izaziva stres ili će vam povećati razinu stresa, provedite vrijeme daleko od njih tijekom tog vremena. Ako to nije moguće, ograničite vrijeme koje provodite s njima ili jasno recite kada ne želite da raspravlja o nekoj temi. Recite: "Treba mi malo vremena da razgovaram o ovome, molim vas."
- Ako iz straha počnete izbjegavati napuštanje kuće, primjerice naručivanjem namirnica putem interneta jer se bojite otići u trgovinu ili izgovaranjem razloga zašto se ne možete sastati s prijateljima, potražite stručnu pomoć.
Korak 4. Pronađite mjesta na kojima se osjećate sigurno
Ako se na određenim mjestima ne osjećate sigurno, pronađite mjesta na kojima ćete se osjećati sigurno i zaštićeno. Na primjer, možete se osjećati sigurno kod kuće ili kod prijatelja ili člana obitelji. Možda se osjećate sigurno u crkvi, sinagogi ili na drugom vjerskom ili duhovnom mjestu. Pronađite mjesta na kojima se osjećate sigurno i znajte da možete otići tamo kad se osjećate ugroženo ili uplašeno.
- Također možete pozvati ljude da se jave kad se osjećate nesigurno. Na primjer, ako se osjećate uplašeno, nazovite brata ili sestru, učitelja, susjeda ili prijatelja. Recite: "Ovo me zaista plaši i želim razgovarati o tome."
- Ako se želite osjećati sigurno, a ne želite govoriti o nasilju, recite: „Toliko se toga događa i osjećam da sam zbog toga jako pogođen. Trebam prijatelja koji će mi pomoći da ne razmišljam o stvarima.” To vam može pomoći da se osjećate podržano, a manje sami.
Korak 5. Prilagodite se stresorima
Iako ne možete spriječiti nestanak masovnog nasilja, u svoje ime možete napraviti prilagodbe kako biste bolje podnijeli situaciju. Usredotočenost na nasilje i potencijalne prijetnje može učiniti da se osjećate preopterećeno, uplašeno i zabrinuto. Iako možda ne možete kontrolirati nasilje, možete kontrolirati stvari u svom životu.
- Umjesto da se usredotočite na ono što ne možete kontrolirati, usredotočite se na ono što je pod vašom kontrolom, poput onoga što jedete, kako reagirate na ljude i koje radnje poduzimate.
- Ako ste skloni lošim navikama, usredotočite se na pronalaženje načina da se korisno nosite sa stresom. Na primjer, ako se okrenete alkoholu, pronađite društvenu aktivnost bez alkohola s prijateljima poput večeri igre ili večeri filma. (Uvjerite se da su vaši prijatelji svjesni vaše želje da izbjegavate alkohol i da sami ne piju.) Ako želite utopiti stvari televizijskim ili video igrama, umjesto toga prošetajte.
2. dio od 3: Traženje pomoći i podrške
Korak 1. Naslonite se na prijatelje i obitelj
Neka ljudi s povjerenjem razgovaraju o iskustvu i vašem stresu. Također je važno imati vremena kada se možete povezati s drugima i razgovarati o stvarima koje se ne odnose na nasilje. Neka prijatelji i članovi obitelji za koje znate da se možete osloniti u stresnim trenucima s kojima možete razgovarati, plakati i odvratiti vas od nevolja kad vam zatrebaju.
Čak i ako ne živite u blizini obitelji ili prijatelja, pišite e -poštom ili telefonirajte kako biste ostali povezani. Biti povezan s drugima važno je kada ste pod stresom
Korak 2. Tugujte
Ako ste nekoga izgubili ili ste pogođeni tragedijom, odvojite vrijeme za tugovanje. Tugovanje za svakoga izgleda drugačije, pa učinite ono što trebate učiniti kako biste se učinkovito nosili sa svojim gubitkom. Možda ćete se htjeti okružiti prijateljima ili provesti neko vrijeme sami. Što god radili, poštujte svoje osjećaje i iskustvo.
Ako imate poteškoća u procesu tugovanja ili mislite da to ne možete učiniti sami, obratite se za podršku. Zamolite prijatelje ili članove obitelji za pomoć ili se obratite terapeutu. Također se možete uključiti u grupu za podršku
Korak 3. Liječite sve postojeće dijagnoze mentalnog zdravlja
Ako patite od anksioznog poremećaja, depresije ili drugih dijagnoza mentalnog zdravlja, možda ste osjetljiviji na vanjske stresore. Stresi poput masovnog nasilja mogu dovesti do pogoršanja simptoma. Ako ste već imali problema s mentalnim zdravljem, budite dodatno svjesni kako se osjećate i kako se nosite sa stresorima koji vas okružuju.
Ostanite na svim propisanim lijekovima i nastavite liječenje. Sada je važno vrijeme da dodatno pazite na svoje mentalno zdravlje. Ako primijetite bilo kakve promjene u simptomima, obratite se svom liječniku ili liječniku za mentalno zdravlje
Korak 4. Razgovarajte s terapeutom
Ako doživljavate traumu, može biti korisno razgovarati s terapeutom. Terapeut vam može pružiti prostor da se izrazite i podijelite svoja osjećanja bez osjećaja osude ili srama. Bez obzira na stres koji vam uzrokuje nasilje, terapeut vam može pomoći da se naučite snalaziti i da se učinkovitije opustite.
Ako se borite s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP), terapeut vam može pomoći razumjeti što osjećate i pomoći vam da savladate simptome i traumu
Korak 5. Pristupite grupi za podršku
Vrlo je vjerojatno da niste jedina osoba pogođena masovnim nasiljem te da se i drugi osjećaju pod stresom ili su zabrinuti zbog toga. Povezivanje s drugim ljudima može biti od pomoći u razmjeni međusobne podrške. Pogotovo ako osjećate da vam nedostaje društvena grupa ili prijatelji i obitelj koji bi vas mogli podržati, grupa za podršku može vam pomoći u izgradnji veza i osjećaju sjedinjenosti s drugim ljudima u teškim vremenima.
Potražite grupu za podršku putem lokalne klinike za mentalno zdravlje, društvenog centra ili zatražite preporuke od prijatelja ili liječnika
Dio 3 od 3: Smanjenje stresa odabirom načina života
Korak 1. Izbjegavajte droge i alkohol
Bježanje od stresa drogama i alkoholom može donijeti trenutno olakšanje, ali dugoročni učinci često su štetni. Droge i alkohol mogu se činiti lakim bijegom, ali stres će vas čekati i vratiti se punom snagom.
Ako se osjećate pod stresom zbog masovnog nasilja, pronađite druge prodajne objekte koji ne uključuju droge ili alkohol
Korak 2. Vježbajte opuštanje
Jedan zdrav izlaz za stres je kroz opuštajuću praksu. Svakog dana 30 minuta pronađite mirno mjesto za smirenje uma i emocija. Pustite sve što se događa ili se dogodilo i usredotočite se na opuštanje u svom umu i tijelu. To može pomoći smanjiti stres, stabilizirati raspoloženje i smanjiti depresiju.
Isprobajte svakodnevnu jogu, qi gong, tai chi i meditaciju. Uđite u rutinu opuštanja svaki dan kako biste se nosili sa svakodnevnim stresom i smanjili ukupnu razinu stresa
Korak 3. Vježbajte zahvalnost
Kad se osjećate preopterećeno ili želite da vas stres spušta, usredotočite se na nešto što vam donosi zahvalnost. Razmislite o stvarima, ljudima ili iskustvima koja cijenite u svom životu. Pogotovo ako se osjećate beznadno, vježbanje zahvalnosti može vam dati drugačiju perspektivu.
- Kad se osjećate potišteno ili obeshrabreno, promijenite svoje misli u nešto na čemu ste zahvalni, čak i ako je to nešto malo. Usredotočite se na hranu koju morate jesti ili zvuk ptica vani.
- Steknite naviku svakodnevno pisati u dnevnik zahvalnosti kako biste istaknuli pozitivne stvari u svom životu.
Korak 4. Vježba
Iako vam vježbe mogu biti najudaljenije od uma u vrijeme stresa i nasilja, mogu vam pomoći u upravljanju stresom i osjećati se bolje. Vježbe vam mogu pomoći da se opustite i ublažite napetost u tijelu. Također može pomoći vašem umu da misli jasnije i pozitivnije.
Idite na trčanje ili planinarenje, ili ako vas je strah izaći van, vježbajte kod kuće. Pustite glazbu i zaplešite uz nju ili odradite vježbu kod kuće s nekim utezima
Korak 5. Održavajte zdrave navike
Održavanje zdravlja tijela i uma odličan je način da se oduprijete stresu i ostanete zdravi. Jedite zdravu i uravnoteženu prehranu i ne preskačite obroke. Izbjegavajte okretanje šećeru ili kofeinu kao utjehu jer vas mogu natjerati da padnete i u raspoloženju i u energiji. Smanjenje i smanjenje unosa šećera i kofeina može vam pomoći da bolje spavate i osjećate se opuštenije.
